»Nikad gore« – to su riječi kojima nam mještanin i općinski vijećnik Mihovil Valčić opisuje stanje na otoku Ošljaku koji je zadnjih godina postao, protiv volje mještana, turistička destinacija, prenosi Zadarski list.
Mještani su naglašavali kako je posjećivanje trajektom desetljećima bilo uobičajeni način dolaska na otok i nikada s takvim posjetiteljima otočani nisu imali problema, no problem predstavljaju turisti koji stižu s brodicama, koji zaviruju u vrtove, kradu voće i povrće, i na kraju ostavljaju otpad za sobom.
Otok Ošljak 1985. godine proglašen je park-šumom, a potom 2005. i značajnim krajobrazom. Ujedno je i najmanji naseljeni otok zadarskog arhipelaga na kojem zimi živi tridesetak ljudi, a ljeti oko 150.
Problem je ovo za koji se ne nalazi rješenje već više godina! O problemu prekomjernog broja posjetitelja, o zaštiti otoka, okoliša, i pomorskom dobru raspravlja se više od dvije godine, sve s ciljem pronalaska rješenja za sve uključene strane. Akteri rasprava su mještani, Natura Jadera, koja upravlja dijelom područja otoka Ošljaka koje je zaštićeno, Županijska lučka uprava Zadar, koja upravlja lukom otvorenom za javni promet, te Općina Preko koja upravlja ostatkom pomorskog dobra u općoj uporabi.
Naručena je studija prihvatnog kapaciteta za Ošljak koja bi trebala odrediti optimalan broj turista koji posjećuju Ošljak, no ove sezone od studije - ništa!
- Ključne ovlasti vezane uz pomorsko dobro ima jedinica lokalne samouprave. Prema zakonu, Općina Preko treba imati Plan upravljanja pomorskim dobrom, a kroz taj dokument može ograničavati kapacitete, izdavati dozvole i donositi druge mjere upravljanja - kaže ravnatelj ravnatelj Nature Jadere Damir Perić koji dodaje i da je nužno uvesti bolji sustav nadzora, uključujući pomorske i komunalne redare te obvezu da organizirani dolasci brodom imaju vodiče.
A što na sve kažu "lokalci"? Pa oni smatraju da je studija sama po sebi nedovoljna da bi se problem riješio.
- Zakon o zaštiti prirode propisuje da se gospodarske djelatnosti u zaštićenim područjima mogu obavljati samo uz uvjet ishođenja odgovarajućih koncesijskih odobrenja. To je, bez obzira što je pomorsko dobro pod nadležnosti Općine, prema našem mišljenju, jedini mehanizam kojim se može upravljati brojem posjetitelja i organiziranim dolascima. Dakle, izdavanje koncesijskih odobrenja po Zakonu o zaštiti prirode utvrđenih planom upravljanja zaštićenim područjem. Naime, zakon predviđa ograničavanje broja posjetitelja kada postoji opasnost od narušavanja prirodnih I krajobraznih vrijednosti, požara, zagađenja ili drugih štetnih posljedica - objašnjava Rene Valčić dok Mihovil Valčić dodaje kako je nelogično da za dolazak na pomorsko dobro vrijede druga pravila u odnosu na ostatak zaštićenog područja. Jer, pristupanje u zaštićeno područje nije moguće drugačije nego dolaskom na pomorsko dobro.
Dakle, bolja situacija možda dogodine, a do tada se ovdje "mole nebesima" da masovni turistički pritisak neće imati kobne ekološke posljedice, uključujući ugrozu morske flore, poput posidonije te zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, kao i narušavanje krajobraza.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:



© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev