Od rimskog tribuna do Dana grada: Zašto Zadar slavi svetog Krševana i od kada datira ova tradicija?

ZADAR – Danas Zadar obilježava svoj najsvečaniji dan, slaveći istovremeno blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Krševana, i Dan Grada Zadra. Ova dvostruka proslava duboko je ukorijenjena u povijest grada i predstavlja temelj identiteta Zadrana.

Sveti Krševan – zaštitnik s rimskim korijenima

Štovanje svetog Krševana (lat. Chrysogonus) seže u rane kršćanske dane. Prema predaji, bio je rimski tribun i učitelj svete Anastazije (Stošije), koji je pogubljen zbog svoje kršćanske vjere tijekom Dioklecijanovih progona početkom 4. stoljeća u Akvileji.

Njegove moći prenesene su u Zadar, grad koji ga je prihvatio kao svog glavnog zaštitnika. Crkva sv. Krševana, izgrađena u 12. stoljeću, remek-djelo je romaničke arhitekture i mjesto gdje se stoljećima časte njegove relikvije. Ovaj svetac simbolizira ne samo ranokršćansku povijest grada, već i njegovu postojanost i duhovnu snagu kroz burna stoljeća.

Od kada se slavi Dan Grada?

Povezivanje blagdana svetog Krševana, 24. studenog, s Danom Grada Zadra relativno je novijeg datuma u modernoj povijesti, ali je pažljivo odabran kako bi se naglasio kontinuitet gradskog identiteta.

Odluka o proglašenju 24. studenog službenim Danom Grada Zadra donesena je 1990. godine. Datum je simbolično odabran kako bi se ujedinila svjetovna proslava s tisućljetnom vjerskom tradicijom i zaštitnikom grada.

Prije toga, Dan oslobođenja Zadra u Drugom svjetskom ratu (31. listopada) obilježavao se kao Dan Grada. Promjenom datuma, gradske su vlasti željele usmjeriti fokus s ideoloških podjela na univerzalnije i trajnije vrijednosti koje sveti Krševan predstavlja – tradiciju, duhovnost i povijesni kontinuitet.

Tako danas Zadar odaje počast svojoj cjelokupnoj povijesti, slaveći dan kada se tradicija i modernost susreću pod okriljem svog drevnog zaštitnika.

D.G.