>
  4 min. čitanja

Obični dupini ponovo u Jadranu!

VELI LOŠINJ – Više desetljeća nakon što su obični dupini nestali iz Jadrana posljednjih godina veće skupine ponovo se pojavljuju. Istraživači Instituta Plavi svijet su kod otočića Mana pored Kornata zabilježili najveću do sada opaženu skupinu od preko 50 običnih dupina!

Tijekom redovnog monitoringa dobrih dupina koji Institut Plavi svijet provodi u području sjeverne Dalmacije u suradnji s Parkom prirode „Telaščica“ i Nacionalnim parkom „Kornati“, istraživači su tijekom posljednjeg obilaska područja u srpnju, zabilježili susret sa skupinom od preko 50 običnih dupina (Delphinus delphis), regionalno izumrlom vrstom koja u Jadranu više ne obitava!

– Skupinu običnih dupina susreli smo oko 2 NM zapadno od obale otočića Mana u području Kornata. S njima smo proveli nešto više od dva sata tijekom kojih smo prikupljali podatke o njihovu ponašanju i fotografije potrebne za foto-identifikaciju. Posebno nas je razveselila činjenica da su u skupini bili mladunci te jedan novorođeni mladunac! Dupini su povremeno plivali velikom brzinom i pri tome skakali, imali smo dojam da smo na oceanu – kaže Tihana Vučur, istraživač Instituta Plavi svijet.

Njen kolega, istraživač Marko Radulović opisuje njihov susret: „Dupini su bili izuzetno raspoloženi. Približavali su se našem plovilu te plivali u pramčanom valu. Kad bi se udaljili od plovila vidjeli smo kako uz površinu love iglice. Napravili smo i neke fantastične snimke pod morem!“

– Obični dupini, kako im i ime upućuje, nekad su bili najbrojniji dupini u Jadranskom i Sredozemnom moru. Kao i sredozemna medvjedica, i obični dupin se na žalost u Jadranskom moru smatra regionalno izumrlom vrstom jer već nekoliko desetljeća ne postoje podaci o njihovom trajnom obitavanju i razmnožavanju, a opažanja su rijetka i obično uključuju svega nekoliko jedinki ili usamljene jedinke. Upravo stoga je susret sa ovako velikom skupinom običnih dupina u Jadranu jedinstven – govori dr. sc Nikolina Rako Gospić, direktorica programa istraživanja Instituta Plavi svijet.

Povremeno pojavljivanje regionalno izumrle vrste u područjima nekadašnjeg obitavanja ne znači istovremeno i da se vrsta vratila. Međutim, češće pojavljivanje može upućivati da vrsta u području nekadašnjeg obitavanja ponovo može pronaći uvjete potrebne barem za kratkotrajni boravak. Nešto manje skupine od 20-30 običnih dupina u blizini Dugog otoka zabilježene su i tijekom ljeta 2015 i 2016. Ponovno pojavljivanje ove skupine u kojoj su bili i mladunci daje nadu da bi se vrsta jednog dana mogla vratiti u Jadran.

Dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i predsjednik Instituta Plavi svijet istraživao je razloge nestanka običnih dupina iz Jadrana.

– Početak nestanka vrste iz Jadrana vezan je uz organizirane kampanje ubijanja i istrjebljivanja jer su dupini smatrani štetočinama koje uništavaju riblji fond te je za svakog ubijenog dupina isplaćivana nagrada. Kampanja istrjebljivanja eskalirala je 50tih godina prošlog stoljeća kad je uglavnom u području sjevernog Jadrana ubijeno gotovo 800 dupina. Pojava industrijskog ribolova i njime uzrokovani prelov ribe, zagađenje mora (posebice sjevernog Jadrana) te promjene u okolišu uzrokovane globalnim zatopljenjem i pojavom novih vrsta, doveli su do konačnog nestanka običnih dupina iz Jadrana tijekom 80tih i 90tih godina prošlog stoljeća. Na žalost, obični dupini suočavaju se sa sličnim problemima u okolišu i diljem Sredozemlja. Danas je vrsta u većem broju prisutna samo još u Alboranskom moru, području oko Malte i u nekim dijelovima Egejskog mora – kaže dr.sc. Holcer.

Zanimljiva je i činjenica da unatoč tome što su obični dupini nekad bili tako brojni gotovo da i ne postoje fotografije ili video zapisi. „Jedina stara snimka običnih dupina iz Jadrana koju smo uspjeli pronaći nalazila se u njemačkom državnom arhivu, a snimljena je u okolici Visa 30tih godina prošlog stoljeća! Na snimci se jasno vidi manja skupina običnih dupina kako prati drveni brod koji plovi prema Komiži – kaže dr.sc. Holcer.

Obični dupin (Delphinus delphis) obitava u morima i oceanima umjerenog i tropskog pojasa cijelog svijeta. Tamnih leđa i svijetlog trbuha, obični dupin lako je prepoznatljiv po karakterističnom žuto bijelom obojanju na boku koje izgleda kao polegnuta osmica. Obični dupin spada u manje dupine. Duljina tijela obično je do 230 cm. Hrane se uglavnom sitnijom plavom ribom i beskralješnjacima. Prema dostupnim podacima prosječna duljina života kod ove vrste je oko 30 godina.

Oznake (urezi, ožiljci, ogrebotine, obojanje i sl) na leđnim perajama i tijelu dupina stvaraju jedinstveni uzorak po kojem je moguće međusobno prepoznati pojedine jedinke. Usporedbom fotografija koje istraživači rade na raznim lokacijama na kojima provode istraživanja moguće je utvrditi postoje li migracije jedinki između pojedinih područja.

Photo: Plavi svijet

– Tijekom opažanja običnih dupina upravo s ciljem fotografske identifikacije napravili smo veliki broj fotografija koje ćemo usporediti s katalozima fotografija kolega u Grčkoj i Italiji. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru! Posebno je zanimljivo da smo uspoređujući nove fotografije sa našim katalogom utvrdili kako je barem pet dupina opaženih 2016. kod Dugog otoka ponovno opaženo i sada – kaže Tihana Vučur.

Svi dupini i kitovi danas su zakonom zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje i uznemiravanje, no unatoč zakonskoj zaštiti, kod većine vrsta bilježi se pad brojnosti. I populacija sredozemnih običnih dupina ugrožena je i ima trend opadanja brojnosti. Ljudske aktivnosti glavni su uzrok smanjenja brojnosti. Prijetnje uključuju nedostatak hrane uzrokovan prelovom ribe, buku koju proizvode trgovački brodovi i rekreacijska plovila, uznemiravanje, zaplitanje u ribarske alate te negativni utjecaj onečišćenja, posebice kemijskih spojeva koji utiču na imunološki sustav i uzrokuju smanjenu reprodukciju.

Pozivamo stoga sve građane da nam dojave svoja opažanja kitova i dupina u Jadranu putem emaila (info@plavi-svijet.org) ili naše Facebook stranice, te da nam pošalju svoje fotografije i video snimke jer će nam tako pomoći da prikupimo podatke potrebne za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru i njihovo očuvanje, poručuju iz Plavog svijeta.

I.B.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.