NS SAVANNAH "Brod atoma“ i čovjek iz Žurkova - Prvi putničko-teretni brod na nuklearni pogon

Kada je 1959. godine porinut, a 1962. ušao u promet, NS Savannah bio je pionir svjetskog pomorstva — prvi trgovački putničko-teretni brod na nuklearni pogon.

Građen u sklopu američkog programa Atoms for Peace, Savannah je imao 74 MW PWR reaktor tvrtke Babcock & Wilcox i mogao je s jednim punjenjem goriva oploviti gotovo 300.000 nautičkih milja (~560.000 km). Dugačak gotovo 182 metra, nosio je do 60 putnika, a interijer u stilu Atomic Age uključivao je plesni podij, bazen i biblioteku. Bio je to demonstrator tehnologije i dizajna budućnosti — spoj funkcionalnosti i reprezentativnog američkog optimizma pedesetih godina.

Za njegov izgled i tehnički koncept ključna figura bio je Erazmo (Ben) Tićac, rođen 20. svibnja 1904. u Žurkovu kraj Kostrene. Kao glavni projektant u američkoj tvrtki George G. Sharp, Inc., Tićac je svojim radom obilježio jedno od najvažnijih poglavlja pomorske povijesti. Na samom brodu i danas postoji ploča s natpisom: „Ben Tićac, projektant broda“.

Tićac je odrastao u obitelji s pomorskom tradicijom. Otac Julije radio je u upravnim službama Austro-Ugarske, a majka Marija Krtica potjecala je iz poznate kapetanske loze. Rano je ostao bez oca, ali ga je majka, načitana i jezično obrazovana, usmjerila prema znanju i marljivosti. Nakon gimnazije na Sušaku i Pomorske škole u Bakru, gdje je maturirao 1923. s odličnim uspjehom, mladi Erazmo pokazivao je interes ne toliko za plovidbu koliko za gradnju i projektiranje brodova. U žurkovskom škveru učio je od korčulanskog brodograditelja Stijepa Bonvarda, izrađivao modele brodova, a kao šesnaestogodišnjak konstruirao i funkcionalni model broda na parni pogon. Njegova bogata privatna knjižnica, glazbene sklonosti (gitara, mandolina) i društvenost dodatno svjedoče o širini interesa.

Godine 1924. Erazmo se u Americi iskrcao s parobroda Zvir i odlučio ostati. U SAD-u gradi karijeru, uzima ime Ben Tićac i postaje priznati brodograđevni arhitekt. Vrhunac tog puta bio je upravo NS Savannah.

Savannah, međutim, nije bio samo tehnološki eksperiment. Tijekom operativne službe brod je pružio dragocjena iskustva o integraciji nuklearnog postrojenja u trgovački brod: smještaj postala temelj za buduće inženjerske i regulatorne studije u području nuklearnog pomorstva. Iako je nakon povlačenja služio kao brod-muzej i naposljetku bio dekomisioniran (reaktorski spremnik uklonjen), njegova ostavština živi.

Danas, više od pola stoljeća kasnije, nuklearni pogon ponovno ulazi u fokus pomorskih istraživanja. Globalne inicijative ispituju potencijal Small Modular Reactors (SMR) i naprednih reaktorskih tehnologija za brodarstvo: od Maerskovih i Lloyd’s Register studija, preko norveškog programa NuProShip, do koncepata kontejnerskih brodova na nuklearni pogon u Južnoj Koreji i Kini. Razlozi su očiti — nulta emisija CO₂ na dugim rutama, velika autonomija, sigurnost opskrbe energijom. No, i dalje ostaju otvorena pitanja: regulativa, sigurnost luka, gospodarenje otpadom, geopolitika.

NS Savannah i Erazmo Tićac iz Žurkova ostaju simboli vremena kada je budućnost pomorstva tražena u snazi atoma. I možda upravo sada, u eri tranzicije prema održivosti, njihova priča ponovno dobiva aktualnost.

kap. Milo Miklaušić

PROČITAJTE JOŠ:

Kapetan Miklaušić: “Kad more uči - Od djetinjstva do autonomnih brodova”

Nekada je bilo normalno da dijete sjedne na banak barke, uzme vesla i provede dan na moru. More je bilo učionica i igralište, a pasara, gajeta ili batana – produžena ruka djetinjstva. Sjećanja na prve samostalne plovidbe, ribarenje i oluje koje su učile poniznosti nisu bila avantura iz luksuza, nego temelj

Morski HRJurica Gašpar

BETON UMJESTO KORISTI Kapetan Milo Miklaušić za Morski HR: “Kako javne luke hrane turizam, a domaći ostaju bez pristupa moru?”

Milo Miklaušić, zapovjednik je s više od 30 godina plovidbenog staža te kapetan pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Tijekom svoje karijere imao je prilike upravljati plovnim objektima u zemlji i u inozemstvu, kao i obnašati uloge menadžera fenomiranih pomorskih kompanija. Posljednjih nekoliko godina aktivno proučava rad Županijskih lučkih uprava,

Novi Pravilnik i Međunarodni standardi sidrenja – Usporedba i objašnjenje

Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu u ožujku 2025., unosi niz izmjena koje izravno utječu na postupke sidrenja i operativno ponašanje brodova u hrvatskim vodama. Sidrenje kao sastavni dio plana plovidbe Sve radnje vezane uz sidrenje moraju

Morski HRJurica Gašpar