>
  2 min. čitanja

Neretvanske jegulje je sve manje, a bez nje nema pravog brudeta

Neretvanske jegulje je sve manje, a bez nje nema pravog brudeta
Foto: Dušan Jelić

Najugroženija riblja vrsta na svijetu je jegulja. Populacija jegulje drastično se smanjuje u cijeloj Europi. Jegulje je sve manje i u delti Neretve gdje je ona jedan od ključnih sastojaka poznatog brudeta.

Trideset eura za kilogram morat ćete izdvojiti ako želite pojesti jegulju jesenku, najbolju za brudet. Samo rijetki koncesionari love je na tradicionalan način.

Srdela je othranila Dalmaciju, a jegulja - Neretvu
Neretvanski brudet sadrži samo autohtone namirnice i od ove je godine zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Ovu oblikom neobičnu ribu nekada se u Neretvi izuzetno lako lovilo pa su to jelo pripremali onako usput, dok su radili u polju. - Kako se kaže da je srdela othranila Dalmaciju…

Trudimo se, zadnji smo ostali na vodi. Još naš stari zanat gajimo pa ćemo vidjeti dokle ćemo i kako ćemo - kaže Pero Sršen.

Jegulju love mrežama, tzv. tratama, no ulov je posljednjih godina sve slabiji.

- Pojavilo se dosta invazivnih vrsta, nametnika koji su poremetili ravnotežu. I dalje prave veliku štetu - kaže Renato Drljepan.

Na populaciju jegulje utječu i klimatske promjene, a u Neretvi je davnom melioracijom smanjeno njezino stanište.

- Nemojmo zaboraviti da jegulja dvije godine putuje odavde do Sargaškoga mora. Na tom dijelu puta ona je izložena predatorima, tunama, svi je jedu. Pa kad se vraća, opet je mlađ izložena svim predatorima - objašnjava Branko Glamuzina s Odjela za marikulturu Sveučilišta u Dubrovniku.

Nekada je kvalitetna neretvanska jegulja bila tražena diljem Europe.

- Dolazili su Talijani i Nizozemci po jegulju s hladnjačama, šleperima, s vodom i kisikom, vozilima opremljenim za prijevoz jegulje - prisjeća se Miro Dugandžić.

Današnji ulov zadovoljava tek potrebe neretvanskih gastronoma i njihovih gostiju.

- Od Rijeke, Zagreba, Splita, svake nedjelje netko svrati na ono što bi Bosanci rekli "baksuz", brudet od jegulje i žaba - kaže ugostitelj Jure Talajić.

A umijeće pripreme tog specijaliteta prošle je godine postalo zaštićeno nematerijalno kulturno dobro. Opstanak jegulje u ovom kraju značit će očuvanje dugogodišnje tradicije jer, kažu pravi Neretvani, bez jegulje nema ni pravog brudeta, piše HRT.

I.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Među ambasadorima Svjetskog dana divljih vrsta je i jedna specifična za Dubrovačko-neretvansku županiju | | Morski HR
Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta koji se obilježio 03. ožujka. Ujedinjeni narodi u prosincu 2013. godine proglasili su 03. ožujka
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.