SVIJET - Filipinci su se nekada hranili jajima i mesom morskih kornjača, no danas su one ugrožene, a krivolovci postaju njihovi zaštitnici. Sakupljaju jaja po plažama, odnose ih u valionicu te vraćaju na obalu kako bi mladunčad mogla 'odjuriti' u more.
Naoružan drvenim štapom, kantom i čeonom svjetiljkom, Johnny Manlugay svake noći na netaknutim filipinskim plažama traži jaja morskih kornjača. Ovaj 55-ogodišnjak lako pronalazi mjesta za gniježđenje budući ga je djed u mladosti naučio kako pratiti životinje i naći njihova jaja.
Naime, njegova obitelj nekada ih je prodavala ili koristila za hranu. Ti dani su prošlost jer sada Manlugay svoje vještine usmjerava na zaštitu morskih kornjača na plažama koje za gnjiježđene preferira ugrožena vrsta Olive Ridley.
Manlugay kaže da je zavolio ovaj posao i da njegova obitelj prije nije bila svjesna kako je lov na kornjače nezakonit te da ne bi smjeli jesti njihova jaja i meso.
Kada naiđe na jaja, pažljivo ih prebacuje u kantu zajedno s malo pijeska. Potom ih predaje skupini koja predvodi program očuvanja plaža.
U filipinskom arhipelagu može se pronaći pet vrsta morskih kornjača i sve su ugrožene. Osim što ih se lovi zbog mesa, ljuski i jaja, suočene su i s drugim prijetnjama, primjerice gubitkom staništa i klimatskim promjenama.
Napori za očuvanje ugroženih vrsta pokrenuti 2009. pretvorili su lovokradice u saveznike, nudeći poticaje i obuku kako bi pomogli spasiti tisuće kornjača i spriječiti da njihova jaja završe na tržnicama i u tanjurima.
- Razgovarali smo s krivolovcima i pokazalo se da im je lov samo dodatan način zarade za život - rekao je Carlos Tamayo, voditelj operacije. Kazao je i da razumije kako ti ljudi nisu imali izbora.
Morske kornjače u prosjeku polože sto jaja u gnijezdo, dok se broj gnijezda kreće između 35 i 40 svake sezone - koja traje od listopada do veljače, piše Reuters.
Tamayo navodi da se tijekom prve godine pandemije koronavirusa brojka udvostručila. U vrijeme kada je suzbijanje bolesti držalo ljude u kući, došlo je do oporavka u različitim segmentima kada su u pitanju životinje.
- Prošle sezone, primjerice, imali smo 75 gnijezda i pustili u more blizu 9.000 mladunaca - kazao je.
Sakupljači dobiju 20 pesosa za svako prikupljeno jaje što je četiri puta više od onoga što bi zaradili od prodaje. Jaja se prenose u valionicu kako bi se mogla ponovno zakopati u zaštićenim područjima.
Bivši lovokradica Jessie Cabagbag, koji je odrastao na kornjačinom mesu i jajima, navodi da je dodatni prihod od sakupljanja jaja od velikog značaja njegovoj obitelji koja se za egzistenciju uglavnom oslanja na ribolov.
- Taj novac nam pomaže platiti račune za hranu i struju - ističe i dodaje da ponekad uspije nešto i uštedjeti. U patroliranju plažom prate ga supruga i sin, a od listopada je skupini koja vodi program očuvanja plaža predao više od 1.000 jaja.
- Prestao sam s krivolovom nakon obuke tijekom koje sam shvatio da je ono što radimo nezakonito te da su kornjače ugrožene - rekao je ovaj 40-ogodišnjak.
- Uistinu sam ponosan. Čak i naši susjedi cijene to što radim jer nije lako. Sretan sam što mogu doprinijeti očuvanju ugroženih vrsta – ističe Cabagbag.
Danas turisti hrle na filipinske plaže kako bi uživali u pogledu na mlade, tek izlegle iz jaja, morske kornjače koje jure da bi što prije stigle do mora.
B.K.
PROČITAJTE JOŠ:
Blanka Kufner
Prošle godine u Hrvatskoj je stradala trećina svih pčela. Problem je to koji polako zahvaća cijelu Europsku uniju - poljoprivrednici
Razred su bodljikaša, najčešće okruglasta, rjeđe srcasta ili pločasta tijela s gornje strane prekrivena pomičnim bodljama. S donje strane tijela
U noćnim satima je ispod Pelješkog mosta ulovljen, kako kaže čitatelj, najveći zabilježeni šarun, piše Dalmacija danas. Veličina izmjerenog šaruna,
Na sjeveroistočnoj obali Ujedinjenog Kraljevstva u tijeku je projekt vraćanja morske trave u estuarij rijeke Tees. Te je biljke ovdje
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
