Na današnji dan umro je Josip Broz Tito - Otočje Brijuni transformirao je u rezidencijalno i političko središte

BRIJUNI - 4. svibnja 1980. godine je dan kada je u 15:05 sati preminuo Josip Broz Tito, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i jedan od najutjecajnijih političkih lidera XX. stoljeća. Tito je umro u Kliničkom centru u Ljubljani, nakon duže bolesti, u dobi od 88 godina.

Vijest o Titovoj smrti objavljena je preko Jugoslavenske radio-televizije, a spiker Miodrag Zdravković je u suzama pročitao službenu objavu Centralnog komiteta SKJ i Predsjedništva SFRJ. Objava je u Hrvatskoj i šire izazvala potresnu reakciju, šok i tugu građana. U 15:05 sirene su se oglašavale širom zemlje. Sav promet je stao, prolaznici su se zaustavljali, radnici su ustajali na radnim mjestima, a ljudi su u šutnji odavali počast Titu. Ovakav ritual ponavljao se i narednih godina na godišnjicu smrti.

U vrijeme objave smrti odigravale su se utakmice prve fudbalske lige, uključujući i utakmicu Hajduk – Crvena zvezda na Poljudu u Splitu. Na stadionu je 50.000 ljudi počelo pjevati “Druže Tito, mi ti se kunemo” čim je objavljena vijest...

Nacionalni park Brijuni Titu duguju svjetsku popularnost

Josip Broz Tito je Brijune pretvorio u simbol političke i kulturne važnosti, uz njihovo očuvanje i razvoj kao turističke i prirodne destinacije. Njegov utjecaj osigurao je očuvanje prirodnih i povijesnih vrijednosti, učinio Brijune poznatim na svjetskoj razini i omogućio njihovu zaštitu kroz proglašenje nacionalnim parkom. No, kako je došlo do toga?

Nakon dolaska Josipa Broza Tita na Brijune 1947. godine, otočje je postalo njegova službena rezidencija, a Bijela vila službenom rezidencijom od 1953. godine. Tito je na Brijunima boravio prosječno četiri do šest mjeseci godišnje, što ih je učinilo jednoj od najutjecajnijih političkih pozornica tadašnjeg svijeta. Ovdje je primio više od 250 stranih i dvostruko više domaćih delegacija, te održao brojne susrete s predsjednicima, kraljevima i državnicima širom svijeta.

Na otočju je prosječno boravio od četiri do šest mjeseci godišnje, a Veliki Brijun i Vanga bila su mu omiljena boravišta. 

Kulturni i prirodni razvoj

Tito je bio poznat kao zaljubljenik prirode, ljubitelj životinja i poznavatelj povijesno-kulturnih vrijednosti. Zalagao se za zaštitu šuma, uređenje parkova, uzgoj i naseljavanje životinja, istraživanje i konzerviranje spomenika te uređenje hotelskih objekata. Zahvaljujući njegovoj brizi, Brijuni su očuvani i postali privlačni i domaćim i stranim turistima. Njegov interes za životinje rezultirao je i stvaranjem brijunskog safari parka i zbirke prepariranih životinja.

Politički i povijesni događaji

Na Brijunima je 1956. godine potpisana Brijunska deklaracija, kojom su Tito, Nehru i Naser postavili temelje Pokreta nesvrstanih, što je otočje učinilo poznatim diljem svijeta. Ovaj događaj je iznimno važan za globalnu povijest i imao je dalekosežan utjecaj na politički profil Brijuna.

Dugoročni učinci

Titovo djelovanje na Brijunima rezultiralo je njihovom dugoročnom zaštitom i očuvanjem, što je omogućilo proglašenje Brijuna Nacionalnim parkom Jugoslavije 1983. godine, a kasnije i hrvatskim nacionalnim parkom. Titova upravljačka politika i interes za prirodne i kulturne vrijednosti ostavili su trajni pečat na razvoj i identitet Brijuna.

D.G.