4 min. čitanja

MEDIAS Hrvatski znanstvenici u novoj ekspediciji ehosondiranja hrvatskog dijela Jadrana

MEDIAS Hrvatski znanstvenici u novoj ekspediciji ehosondiranja hrvatskog dijela Jadrana
Foto: IZOR

Ovlašteni znanstveni promatrači, stručni suradnici i znanstvenici, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, brodom BIOS DVA, krajem kolovoza krenuli su na 20. ekspediciju ehosondiranja hrvatskog dijela Jadrana. Istočni dio Jadranskog mora obilazili su planiranim rutama – transektima, te količinu riblje populacije u vodenom stupcu snimali ehosonderom.

Taj uređaj, koristeći zvučne signale, prepoznaje jedinke u stupcu vode kao promjenu u gustoći, bilježi njihovu lokaciju u odnosu na morsku površinu, te skupa s ostalim zabilježenim informacijama, npr. položajem dna, iscrtava u slikovni prikaz naziva ehogram. Kako bi se što točnije protumačili podaci prikupljeni ehosonderom, lebdećom koćom sakupljeni su uzorci zabilježene ribe, kako bi se odredila prisutnost vrsta, kao i njihova dužinska, masena, spolna i starosna raspodjela, javljaju s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

Ribolov pelagičnom koćom. Foto: Marija Boban

U približno mjesec dana istraživanja djelatnici Instituta prošli su čitav hrvatski dio Jadranskog mora i ehosonderom snimili preko 1500 nm. Transektima su obuhvatili uzobalje, kanale otoka južnog, srednjeg i sjevernog Jadrana, područje otvorenog mora, Jabučke kotline, sve teritorijalne vode i isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske, odnosno do granice kontinentalnog šelfa- dubine do 200m. Osim hrvatskog dijela, međunarodnom suradnjom ove godine se obuhvatilo i slovensko teritorijalno more.

Tijekom ekspedicije lebdećom koćom više od 60 puta uzorkovala se sitna plava riba, te je izmjereno preko 10000 jedinki srdele i inćuna, te ostalih vrsta u ulovu. Pravilno raspoređeno po transektima, na 80ak postaja, s posebnim naglaskom na mjestima uzorkovanja ribe, uzimali su se i hidrografski podaci – temperatura, salinitet i prozirnost mora; a na pojedinim postajama, planktonskom mrežom uzorkovao se mesozooplankton. Osim toga bilježila se i potencijalna prisutnost zaštićenih vrsta riba, gmazova, ptica, sisavaca, kao i pojava meduza i rebraša na postajama.

Prikaz rada u računalnom centru I/B Biosa Dva; desni ekran prikazuje echogram tijekom ribolova. Foto: Tea Juretić

Ova ekspedicija, ranije pod nazivom PELMON (PELagic MONitoring, a od 2013. godine pod nazivom MEDiterranean International Acoustic Surveys (MEDIAS), osim u RH, istim ili komparabilnim metodama odvija se u gotovo svim zemljama Sredozemlja. Države članice Europske unije ovo istraživanje provode u sklopu Okvira za prikupljanje podataka u ribarstvu Europske unije (European Data Collection Framework, DCF, koji je u RH financiran od Ministarstva poljoprivrede, te iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu), s osnovnim ciljem procjene brojnosti i prostorne distribucije sitne plave ribe, akustičkim metodama, neovisno o ribolovnim aktivnostima. Istraživanje ostatka Jadrana u ovoj godini, što uključuje talijanske, te djelomično albanske i crnogorske vode, sestrinskim brodom R/V G. Dallaporta, u organizaciji talijanskog instituta CNR (Consiglio Nazionale delle Ricerche), obavljeno je u lipnju. Ekspedicija MEDIAS, naime, već niz godina pokriva čitavo Jadransko more te omogućuje akustičnu procjenu stanja ovih vrsta tijekom toplijeg dijela godine na cijelom području, što je čini posebnom na nivou Sredozemlja.

Osim podataka neovisnih o ribarstvu, sakupljenih tijekom ekspedicije MEDIAS, u sklopu DCF-a sakupljaju se i podaci o ribolovnim aktivnostima. Oba seta podataka dio su ulaznih parametara modela procjene stanja populacija gdje se podaci vezani uz ribolov, koji govore koliko je ribe odstranjeno iz mora ribolovom, nadopunjuju podacima o tome koliko je ribe bilo u nekom području u trenutku istraživanja. Na ribolovnim plovilima ovlašteni znanstveni promatrači, tijekom ribolova, ili nakon njega – na iskrcajnim mjestima, bilježe dužine, mase, spol te starost uhvaćenih jedinki ciljanih vrsta pojedinih alata, ali i prilova i odbačaja, kao i prisutnost ugroženih i zaštićenih vrsta. Na godišnjoj razini, direktno na plivarici i na iskrcajnom mjestu, sakupe se podaci i laboratorijski obradi preko 10000 jedinki srdele i isto toliko inćuna.

Ribolov plivaricom i obrada ribe. Foto: Goran Brzulja

Iako njihovi ukupni godišnji ulovi na nacionalnoj razini zadnjih deset godina pokazuju trend opadanja, i dalje se kreću u rasponu od 50 do 70 tisuća tona, te smještaju, kao dvije komercijalno najznačajnije vrste u ribolovu Republike Hrvatske, srdelu i inćuna među svakako najvažnijim ciljanim vrstama DCF-a. Njihov ribarstveno-ekonomski značaj očituje se već i samom činjenicom da godišnji ulov srdele i inćuna predstavlja više od 80 % ulova svih ribljih vrsta u hrvatskom dijelu, oko 50% ukupnog ulova ovih dviju vrsta u cijelom Jadranskom moru. Osim toga, populacije srdele i inćuna imaju i politički značaj s obzirom na to da se radi o migrirajućim djeljivim resursima, te sve zemlje Jadranskog mora sudjeluju u upravljanju ovim vrstama. Nadalje, srdela i inćun izuzetno su biološki značajne s obzirom na to da predstavljaju izuzetno važnu kariku u hranidbenoj mreži: hrane se biljnim i životinjskim planktonom, dok same predstavljaju osnovnu hranu većim vrstama. Također, imaju izuzetnu nutritivnu vrijednost: u svojim tkivima sadrže veliku količinu esencijalnih masnih omega-3 i omega-6 kiselina.

Ove dvije pelagičke vrste slobodno žive u stupcu vode, prelaze različite udaljenosti, te tijekom godine i života migriraju prema obali i od nje, ovisno o vremenima hranjenja i mriještenja. Zbog toga je njihovu brojnost, neophodnu za upravljanje i zaštitu, teško odrediti bez korištenja modela.

Ribolov plivaricom i obrada ribe. Foto: Goran Brzulja

Znanstvenici Laboratorija za ribarstvenu biologiju i upravljanje pridnenim i pelagičkim resursima tako procjenjuju brojnost i biomasu srdele i inćuna zajedno s kolegama iz drugih zemalja, statističkim modelima baziranim na podacima akustičkih procjena dobivenim istraživanjima kroz MEDIAS, te podacima vezanim uz ribolovne aktivnosti, iz svake od zemalja Jadranskog bazena. Rezultat je stanje populacija, ribolovna smrtnost i novačenje na čitavom području za istraživani period, kao i prognoze za sljedeće razdoblje pod različitim uvjetima. Rezultati procjene su osnova za donošenje mjera upravljanja, te samim time od izuzetnog značaja za ribarstvo, ali i za zaštitu ovih vrsta, kako u cjelokupnom Jadranskom moru tako i u RH.

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.