Udruga "Spasimo male obiteljske iznajmljivače" (SMOi) razotkriva, kaporezne manipulacije i kontradikcije Vlade i kažu: dok turistički promet pada a nameti drastično rastu. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
Na jučerašnjem sastanku u Ministarstvu financija predsjednik udruge SMOi Vedran Tomić postavio je otvoreno pitanje: „Zašto država uzima sebi za pravo odrediti najnižu stopu paušalnog poreza koji u potpunosti ostaje jedinicama lokalne samouprave i koje bi morale samostalno odlučivati o svom planu turističkog razvoja?“ Dužnost države trebala bi biti zaštita najslabijih, a ne gušenje lokalne autonomije, čime se ujedno krši i Europska povelja o lokalnoj samoupravi koja jasno predviđa da lokalne zajednice moraju samostalno odlučivati o svojim porezima. Ovakvo linearno dizanje donjeg praga pogađa isključivo najslabije: iznajmljivači s visokim primanjima lakše će podnijeti povisivanje paušalnog poreza, dok se onim najmanjima, poglavito umirovljenicima, ugrožava egzistencija te, a vlada ovakvim pristupom zanemaruje osnovna načela pravednosti i u razmjernosti porezne politike. Ali to nije jedina kontradikcija koju Vlada stvara ovakvim nepromišljenim mjerama u turizmu o čemu ćemo više reći u nastavku ovo priopćenja.
Prije samo par dana ministar turizma Tonči Glavina opetovano je uputio javnosti izjavu kako hrvatski turizam cvjeta i bilježi najbolje rezultate u popunjenosti još od 2018. godine, službeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) brutalno ga demantiraju i pokazuju gorku istinu: turistički promet u stvarnosti – pada. Udruga SMOi, koja jedina aktivno brani prava i opstanak hrvatskih iznajmljivača, ovim putem razotkriva duboke kontradikcije, manipulacije i neistinit narativ koji u javni prostor plasiraju Vlada i Ministarstvo turizma. Dok građani realno zarađuju manje, administrativni aparat povlači poteze koji izravno ugrožavaju stabilnost zemlje i socijalnu ravnotežu, pripremajući novi, treći uzastopni udar podizanjem poreza na uslugu smještaja u domaćinstvu.
Službene brojke ne lažu, ma koliko ih ministarstvo pokušavalo uljepšati. Neto popunjenost kreveta u komercijalnom smještaju u ožujku 2026. godine iznosila je tek poraznih 16,08%, što je lošije čak i od ožujka pred pandemijske 2019. godine kada je iznosila 16,25%. Što je još pogubnije za kućne proračune naših ljudi, u ožujku ove godine ostvareno je čak 132.356 noćenja manje nego u istom mjesecu 2024. godine. Umjesto da pomogne sektoru koji bilježi pad, Vlada vlastite građane kažnjava novim, drakonskim nametima.
Građani moraju znati kako sustav stvara lažnu sliku o stopostotnoj popunjenosti hotela zimi u odnosu na obiteljski smještaj. Popunjenost u hotelima se računa isključivo na temelju trenutačno prijavljenih, takozvanih "aktivnih" ležajeva u tom mjesecu, a ne na temelju ukupnog, stvarnog kapaciteta objekta. Hoteli koriste napredni računalni trik te promptno prijavljuju i odjavljuju krevete iz dana u dan. Stvarnost je takva da je većina hotela zimi potpuno prazna pa time i zatvorena, ali ovim rezanjem kreveta u sustavu stvaraju privid savršenog poslovanja.
S druge strane, mali obiteljski iznajmljivači ulovljeni su u administrativnu zamku. Oni nemaju mogućnost svakodnevnog "paljenja i gašenja" kreveta u sustavu, pa tako niti plaćanja nameta, niti im to njihova cjelogodišnja zakonska rješenja dopuštaju. Njihovih 5 ili 10 kreveta vodi se kao aktivno kroz cijelu zimu, iako u tom razdoblju uopće ne primaju goste jer ih nema u destinacijama. Stvarnost na terenu je potpuno obrnuta: mali iznajmljivač je neusporedivo fleksibilniji od tromog hotela i može staviti apartman na raspolaganje u roku od sat vremena, no informatički sustav je namjerno postavljen tako da lažira uspjeh hotela na štetu domaćeg čovjeka. Udruga SMOi stoga inzistira da se podaci počnu uspoređivati isključivo na razini bruto kapaciteta, što bi odmah pokazalo pravu, poraznu sliku o cjelogodišnjem hotelskom poslovanju.
Nazivati porezni namet borbom protiv inflacije običan je ekonomski apsurd. Država ovime podiže fiksne troškove mikro-djelatnostima i uslugama, što u stvarnosti izravno povisuje cijene i raspiruje inflaciju umjesto da je gasi. Ovo nije nikakva obrana standarda, već panično otimanje novca kako bi se u završnoj 2027. financijskoj godini, koja je ujedno i predizborna godina, mogle pokazati lažne, frizirane pozitivne brojke.
Pravi razlog ove panike krije se iza zatvorenih vrata Bruxellesa. Najnovije službeno izvješće Europske komisije u potpunosti ruši mit o „uspješnom rastu“ našeg gospodarstva. Bruxelles otvoreno kritizira strukturu hrvatskog rasta i upozorava na preveliku te opasnu ovisnost o domaćoj potrošnji i administrativnim troškovima države, što cijeli sustav čini izrazito ranjivim na vanjske šokove. No, umjesto provođenja nužnih strukturnih reformi, Vlada linijom manjeg otpora prebacuje sav pritisak na male poduzetnike i građane koji se bave uslugom smještaja u domaćinstvu.
Hrvatska je u 2025. godini grubo probila dopuštene europske parametre jer joj je proračunski manjak prešao kritičnih 3% BDP-a. Zbog te opomene, koja ako se ne sanira manjak proračuna, slijede kazne od strane Bruxellesa. Zbog toga se Vlada obvezala na provođenje Srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana, što znači da u iduće dvije godine strukturni minus mora drastično srezati s -1,3% na svega -0,2% BDP-a. Europska komisija pritom otvoreno optužuje Hrvatsku da njezine interne revizije i analize o tome "kamo ide novac" služe samo kao predstava za javnost, jer se stvarni rezultati skrivaju od očiju naroda, a preporuke o uštedama ignoriraju. Dok se milijarde troše u zdravstveni i obrazovni sustav bez ikakvih rezultata – dok liste čekanja rastu, a ishodi liječenja i PISA testovi padaju ispod europskog prosjeka – svjedočimo sramotnom paradoksu. Broj zaposlenih na državnoj grbači naglo raste kroz masovno uhljebljivanje, dok ključni odjeli koji bi trebali kontrolirati trošenje tih milijardi namjerno ostaju bez dovoljno stručnog osoblja. Umjesto transparentnosti, aktiviraju se vanjski, privatni outsourcing instituti koji javnosti nikada jasno ne iskazuju metodologiju izračuna.
Dok se građanima, koji pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu kako bi jedva pokrpali i nadogradili osnovne kućanske financije, nameću drakonska pravila i veći porezi pod prozirnim izgovorom da zbog njih nema dovoljno stanova za dugoročni najam, Vlada iza kulisa provodi potpuno drugačiju politiku. Paralelno se aktivira golem popis od 32 državne nekretnine od strateškog značaja radi ostvarivanja velike financijske koristi za državu. Pod krinkom "razvoja", država priprema masovnu betonizaciju obale kroz elitne turističke zone i zatvorene megaprojekte namijenjene isključivo krupnom kapitalu, kao što su Sv. Mikula, Peroj, Golf Ladina, Kamp Peruštine Diklo, Muzil i Hidrobaza.
Javni istupi ministra Glavine jasno pokazuju opasan i poguban smjer na koji upozorava i Europska komisija: stvarni interes države je potpuno prebaciti fokus s djelatnosti naših građana na izolirane, zatvorene turističke resorte. Ekonomska razlika za hrvatsko društvo je katastrofalna. Dok mali iznajmljivači sav zarađeni novac ostavljaju unutar Hrvatske – plaćajući domaće obrtnike, lokalne trgovine, pekare i tvrtke – zatvoreni resorti zadržavaju sav profit unutar svojih zidova. Milijarde eura koje se tamo okrenu na kraju odlaze ravno na račune stranih investicijskih fondova, dok Vlada svjesno osiromašuje hrvatskog čovjeka i tjera ga s vlastite djedovine.
Golema napetost koja je eskalirala između Ministarstva financija, Ministarstva turizma, paušalnih iznajmljivača i obrtnika izravna je posljedica potpunog izostanka vizije ove Vlade i nerazmjernog, rastrošnog upravljanja državnim resursima. Službeni narativ i izjave nadležnog ministarstva smatramo potpuno neutemeljenima, kontradiktornima i duboko štetnima za javni interes.
Udruga SMOi jasno poručuje ministru Glavini i premijeru: dosta je obmana, statističkih trikova i sramotnog prebacivanja vlastite krivnje na leđa građana. Zahtijevamo hitnu obustavu najavljenih nameta i stopiranje politike koja sustavno uništava domaćeg čovjeka za račun stranih hotelskih lobija. Hrvatska je turistička država, a bez usluge smještaja u domaćinstvu – hrvatskog turizma jednostavno nema", poručuju iznajmljivači.
D.G.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev