>
  4 min. čitanja

Licem u lice s morskim psom, crnovrhim predstavnikom grebenskih morskih pasa

Licem u lice s morskim psom, crnovrhim predstavnikom grebenskih morskih pasa
Foto: Aquarium Pula, More

Crnovrhog predstavnika grebenskih morskih pasa kod nas možete vidjeti samo u akvariju. On se prepoznaje po crnom vrhu na peraji. Poseban je po tome što je to jedna od rijetkih vrsta morskih pasa koje mogu potpuno iskočiti iz mora.

- Kad je vrijeme hranjenja, možemo reći da ih obuzme jedna groznica kad love svoj plijen, tako da oni idu za plijenom. Iskaču iz mora, nekoliko se puta okrenu oko svoje osi i ponovno uskaču natrag u more kako bi ulovili svoj plijen - rekla je za emisiju More Tamara Sović, stručni suradnik Aquariuma Pula.

Morski pas more čini zdravim i ribarstvo spašava od kolapsa!
Pero Ugarković, autor znanstvenih radova na temu morskih pasa, u Facebook grupi ”Živi svijet Jadranskog mora”, koju i uređuje, objavio je post o važnosti morskih pas, kojeg prenosimo u cijelosti: - Jučer smo saznali da je neki ribar ulovio mladog bijelog morskog psa i prodao ga umjesto da je prijav…

U pravilu ne spavaju

Postoje mnoge zablude vezane za morske pse. Jedna od njih je i da nikada ne spavaju.

- U pravilu ne spavaju, postoje pelagične vrste koje mi imamo, koji se konstantno moraju kretati kako bi disali i onda povremeno spava jedna strana mozga, povremeno druga, no neke vrste morskih pasa su razvile prilagodbu kao što su recimo bambu morski psi koje imamo ili bjelovrhi koji mogu odmarati na dnu jer imaju organ koji im onda tjera vodu kroz škrge i omogućava im disanje - rekla je Sović.

Gotovo pola stoljeća bez smrtno stradalih od napada morskog psa u Jadranu | | Morski HR
StravičnI slučajevi iz Egipta gdje je morski pas napao vije žene i izgrizao ih na smrt, šokirali su javnost. No statistički gledano, vjerojatnost napada morskog psa u svjetskim oceanima jest jedan

Žive u svim morima svijeta

Morski psi žive u svim morima svijeta. Ubrajaju se u biološki razred hrskavičnjača jer im je kostur potpuno izgrađen od hrskavice. Posebnost morskih pasa vidljiva je i pri njihovu razmnožavanju.

- Razlikujemo tri vrste tri načina razmnožavanja: prvi je ovipan što znači da ispuštaju jajne čahure, drugi način je vivipan kad kote žive mladunce, a treći je ovuvipan kad se iz jajeta u tijelu majke razvija mladunče i onda zapravo koti potpuno razvijeno mladunče - rekla je.

ŠAPTAČ MORSKIM PSIMA Zaštitno lice National Geographica za Morski HR: “Ubijaju milijune radi peraja!” | | Morski HR
Svjetski je dan svjesnosti o morskim psima. Tim povodom, između brojnih obaveza, uhvatili smo vrhunskog stručnjaka za morske pse, čije se biografije mogu posramiti mnogo stariji od njega. Morski

- Imamo skušu, oslića, lignju, crveno kozicu, srdelu i bakalar, tako da oni jedu bakalar ne samo za veliki petak, nego svaki tjedan. Najviše preferiraju skušu, od lokalne ribe smo primijetili menule i trilje, kada namiriše trilju, crnovrhi morski psi polude. Hranimo ih tri puta tjedno. Ovisno o vrsti, crnovrhi morski psi pošto stalno plivaju, ne mogu stati plivati, oni naravno potroše i najviše energije i zato im je bitno da dobiju najviše kalorija od ostalih - rekao je Alen Kazalac, stručni suradnik u području akvaristike u Aquariumu Pula.

- Jod dosta nedostaje morskim psima u zatvorenim uvjetima kako se ne bi razvila gušavost kod njih, dodao je Kazalac.

U zatvoreni prostor pulskog akvarijuma dolaze u sklopu razmjene s akvarijima diljem Europe, nakon slučajnog ulova ili zbog ozljede. Zbog slučajnog ulova morski psi često se nađu i na pulskom Fakultetu prirodnih znanosti. Jedinke se upotrebljavaju za istraživanja o stanju, prehrani, rastu i razvoju morskih pasa u Jadranu.

- Oni nemaju zračni mjehur, nego njima za tu regulaciju služi jetra koja je dosta velika u odnosu na ostatak tijela. U jetri ima jako puno masti koja joj pomaže da reurila plovnost - rekao je Aleksandar Mijolić, 2. godina studija Znanost o moru, Fakultet prirodnih znanosti u Puli.

Bijela, dugonosna i atlantska psina

Poznate su trideset i četiri vrste u Jadranu. Za ljude su najopasnije bijela, dugonosna i atlantska psina, a znaju se pojaviti u južnom dijelu Jadranu.

- Čovjek mu nije primarna hrana, nego slučajno dođe do napada kad morski pas zamjeni za svoj uobičajeni plijen. Na otoku Visu je došlo do napada na jednog podvodnog ribolovca zato što je morski pas osjetio miris ulovljene ribe koja je krvarila, a koju je ribolovac nosio oko pojasa i tu je došlo do napada. Ne možemo reći da se to ne događa, ali statistički gledano to je vrlo rijetko, tako da možemo bez problema i bez stresa uživati u moru - istaknuo je Neven Iveša, Fakultet prirodnih znanosti u Puli.

Morski psi najugroženija su vrsta. Godišnje ih se, na svjetskoj razini, što zbog mesa, što zbog prepoznatljive peraje, ulovi više od sto milijuna. Smanjenjem njihova broja, mora i oceani postaju sve ugroženiji.

A.B.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.