Kvarnerske brodice zaplovile prema svetištu na Glavotoku: Tradicija, blagoslov i pogled prema UNESCO-u

MALINSKA – Morem od Malinske do svetišta na Glavotoku ponovno su zaplovile brojne kvarnerske brodice, nastavljajući dugogodišnju tradiciju pomorskog hodočašća. Posade su i ove godine zatražile blagoslov za mirno more i sigurnu plovidbu, čuvajući spomen na stoljetnu pomorsku baštinu ovog kraja.

Među brojnim plovilima posebnu je pozornost privukla Tartana, gotovo stoljeće star drveni jedrenjak dug 21 metar i težak 17 tona. Riječ je o jednom od posljednjih sačuvanih primjeraka ove vrste na Jadranu. Tartane su tijekom tri stoljeća na Mediteranu služile za prijevoz tereta, ribarenje, pa i ratovanje, a ova je posada stigla na hodočašće nedugo nakon povratka s Azurne obale, tijekom kojeg ih je zatekla i snažna nevera, javlja HRT.

"Kada legneš u brod, a vani udara more, dođu ti neke priče i pitanja. Gledaš to drvo i znaš da te samo ta drvena letvica dijeli od moguće pogibelji. Voliš brod i osjećaji su još uvijek veliki," podijelio je član posade Mitja Zupančić.

Cilj posade Tartane jest nastaviti sudjelovati na festivalima te mlađe naraštaje poučavati vještinama jedrenja tradicijskim latinskim jedrom i nekadašnjem načinu života na moru.

Očuvanje identiteta i živa brodogradnja

Većinu brodica za procesiju osigurali su Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak, Udruga Termen te Jedriličarski klub Malinska. U plovidbi su sudjelovali i najmlađi, potvrđujući da se ljubav prema tradicijskim plovilima uspješno prenosi na nove generacije.

"Brodogradnja je dio identiteta i kulture Malinske. Kod nas se nalazi jedini živući škver na Kvarneru koji popravlja ovakve prekrasne brodove i barke," istaknuo je Daniel Manzoni iz Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica.

Korak do nacionalnog registra nematerijalne baštine

Ovo pomorsko hodočašće, nekada ključan dio života lokalnih pomoraca, u posljednjih se desetak godina intenzivno obnavlja. Organizatori vjeruju kako će ova tradicija uskoro dobiti i službeno priznanje na nacionalnoj razini.

Tamara Đerić, kulturna antropologinja i etnologinja iz Interpretacijskog centra DUBoak, naglasila je važnost ovogodišnjeg okupljanja:

"Prošle smo godine započeli proces valorizacije Porcijunkule, u nadi da ćemo se priključiti upisu u nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine. Danas smo korak bliže tom cilju."

Procesija se održava jednom godišnje kao simbol zahvalnosti za mirno more i vjeru u sretan povratak svih nautičara i ribara u matične luke.

D.G.