3 min. čitanja

KRONIČAN NEDOSTATAK VEZOVA Lučke uprave nastoje uvesti reda u tzv. 'liste čekanja' no tko i pod kojim uvjetima, na njega ima pravo?

KRONIČAN NEDOSTATAK VEZOVA Lučke uprave nastoje uvesti reda u tzv. 'liste čekanja' no tko i pod kojim uvjetima, na njega ima pravo?
Foto: More HTV Screenshot

Svima koji posjeduju bilo kakva plovila, jedno je zajedničko. Vez. Vez bez kojeg ne mogu smjestiti svog plovećeg ljubimca. Pojedine Lučke uprave nastoje uvesti reda u tzv. 'liste čekanja' no tko i pod kojim uvjetima, na njega ima pravo.

- Svaki građanin Republike Hrvatske ima pravo na vez, čak ima i svaki stanovnik Europske unije pravo na komunalni vez. Ako vezova nema, sporo se grade, ali grade, onda imamo neke kriterije koje je isto tako propisalo Ministarstvo svojim pravilnikom, a mi smo to dužni poštivati - kaže Dijana Mihaljević, ravnateljica Lučke uprave Bakar-Kraljevica-Kostrena.

Plovilo mora biti registrirano na području željene Lučke samouprave

Prednost ima domicilno stanovništvo, i to u prvom redu ribari i obrtnici, potom stanovnici, a tek onda svi ostali. U teškoj oskudici vezova, neki taj problem rješavaju i kroz suvlasništvo plovila.

- Pomorskim zakonom je jasno napisano da plovilo može imati više vlasnika. Mi prihvaćamo suvlasništvo, međutim i dalje je nositelj onaj s kojim smo prvim potpisali ugovor - objašnjava Mihaljević.

Primjerice, ovih su dana slijedom novog pravilnika u Lučkoj upravi Senj potpisani novi ugovori.

- Najveći razlozi su ti što su neki vlasnici plovila imali po 2-3 veza što po rješenjima, što na crno - po hrvatski rečeno. Pa se događalo da dosadašnji korisnici vezova na ova privezna mjesta na koja su imali rješenja - nabave veća plovila, tako da je dolazilo do situacija, ne samo verbalnih nego i fizičkih, u vezi vezivanja plovila - kaže Predrag Dešić, ravnatelj Lučke uprave Senj.

Veća i šira plovila počela su uzimati mjesto dosadašnjim manjima, a neke i sasvim istisnula. Primjerice, Ante Španić i dalje plaća vez, ali barka mu više ne stane na njega.

- Sad su jahte dovezli jahte i brodove od 7, 8, 10 metara, s tim da se domicilno stanovništvo našlo ugroženo jer ne možemo se vezati više onako kako smo se vezali jer širina je prevelikih gabarita - objašnjava Ante.

I tako već 3 godine. Unatoč rješenju o uklanjanju - nema ovlaštenih koji će to učiniti.

- Problem je u tome što uvijek fali ono izvršno. Dobije se rješenje da se brod mora ukloniti i onda se ne može izvršiti, ne znam iz kojeg razloga. Netko mora krenuti s nekog dijela pravne države za koju toliko svi vapimo da dođe - govori Španić.

Rješenje bi trebao ponuditi novi zakon o pomorskom dobru i lukama kojim se predviđa veći broj lučkih komunalnih redara koji će, uz ostalo imati ovlasti uklanjanja plovila. Ipak, to je tek dio senjskih problema.

- U biti najveći je problem što je ova luka kako ju vidite takva već 200 godina. Znači svake godine sve više plovila, nema novih vezova, novih riva, nema novih lukobrana. Ta odluka da se ima 2 veza na obrt i jedan vez na ime čak je i dobra, ali velika je razlika ako netko ima vez na rivi - znači gdje vi ovako zakoračite u plovilo, ili ako imate vanjski vez - treba vam neko sredstvo za doći do tog plovila - kaže Danijel Strugar, vlasnik ribarskog obrta Šampjer Senj i član Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a .

Ključan je nedostatak novih vezova, srećom u Senju se priprema izgradnja 100-tinjak novih. I nešto zapadnije, primjerice u Kraljevici i dalje ih nema dovoljno.

- Pa evo recimo, ovdje imamo 140 vezova u luci Kraljevica što je malo, treba još toliko. U Carovu smo isto prije nekoliko godina napravili komunalne vezove, 120 vezova. Sad ćemo isto dobiti oko 70 vezova u Črišnjevi tako da - malo pomalo. U Bakru su veliki planovi, u suradnji s gradom Bakrom idemo u ozbiljnu projekciju komunalnih vezova - poručuje Dijana Mihaljević.

Konačan broj ovisit će o izmjenama Prostornog plana, kako u Bakru tako i drugdje. U cijeloj ovoj priči intrigira i podatak da ponuda i potražnja ne utječu na cijenu komunalnih vezova. Unatoč kojekakvim poskupljenjima cijena veza nije se, kažu, mijenjala već 20 godina; po dužnom metru plovila iznosi maksimalno 200 kuna. Skromna cijena za velik užitak, piše HRT.

I.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.