3 min. čitanja

Korištenje stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi

Korištenje stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi
Foto: Pexels

Akvakultura je i dalje sektor proizvodnje hrane koji jako brzo raste (otprilike oko 2,3 % na globalnoj godišnjoj razini) i gdje se istražuju različite tehnološke inovacije. Ekonomski profit od uporabe stranih vrsta u europskoj akvakulturi ima vrlo dugu povijest. Invazivne strane vrste identificirane su kao jedan od ključnih uzroka gubitka autohtonih vrsta i ugroze bioraznolikosti a imaju i negativni utjecaji na proizvode akvakulture, npr. mogućim unošenjem egzotičnih patogena.

Mogući rizici korištenja stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, koji u nekim slučajevima mogu imati dalekosežne posljedice, u početku su očitiji na lokalnoj razini. Lokalni vodeni ekosustavi u Europskoj Zajednici, koji su pod suverenošću i jurisdikcijom država članica, posjeduju različita obilježja i značajke. Smatra se da države članice imaju odgovarajuće znanje i stručnost za procjenu i upravljanje rizicima za lokalne vodene okoliše.

Foto: Pexels

U slučaju premještanja stranih ili lokalno neprisutnih vrsta koje će se držati u zatvorenim objektima akvakulture koji su sigurni i kod kojih postoji veoma mali rizik od bijega organizama nije potrebna prethodna procjena rizika za okoliš. Međutim, u slučajevima u kojima rizici nisu zanemarivi i mogu utjecati na druge države članice, trebao bi postojati.

Kako bi kontekst bio jasniji, potrebno je dodatno definirati terminologiju „lokalno neprisutnih vrsta“ u vodi, i to kao vrste vodenih organizama koje zbog biogeografskih razloga nisu lokalno prisutne u određenom dijelu područja njihove prirodne rasprostranjenosti. 

Foto: Pexels

Lokalno neprisutne vrste treba razlikovati s terminom “strane vrste” koje se definiraju kao vrste vodenih organizama koje se javljaju izvan poznatog područja svoje prirodne rasprostranjenosti i područja mogućeg prirodnog širenja a u vodu su uneseni namjerno ili nenamjerno. Korištenje stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi uređeno je Zakonom o akvakulturi (NN, 130/2017) i Uredbom Vijeća (EZ) br. 708/2007 od 11. lipnja 2007. o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi (SL L 168, 28.6.2007.) te Uredbom Komisije (EZ) br. 535/2008 od 13. lipnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007 o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi (SL L 156, 14.6.2008.).

Uredba Vijeća br. 708/2007 o upotrebi stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi primjenjiva je na sve vodene vrste, osim onih koje se smatraju “ukrasnim” u uporabi. Dozvolu za korištenje stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, koje nisu obuhvaćene Prilogom IV. Uredbe Vijeća br. 708/2007, izdaje Ministarstvo poljoprivrede temeljem zahtjeva fizičke ili pravne osobe koja je nositelj dozvole za akvakulturu, sukladno članku 16. Zakona o akvakulturi (NN 130/2017).

Također, u Hrvatskoj je temeljem Zakona o akvakulturi osnovan Savjetodavni odbor za korištenje stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi a u suradnji sa Ministarstvom zaštite okoliša i energetike utvrđeni su uvjeti za uzgoj vrsta koje podliježu dodatnim administrativnim postupcima sukladno posebnim propisima o zaštiti prirodi. Više detalja o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi može se pronaći na sljedećoj STRANICI odakle je i dio teksta preuzet.

Autor teksta: Daniel Matulić, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.