DUBROVNIK - Dubrovački lovac na oluje i autor rubrike meteoPAT na Morskom HR, Daniel Pavlinović već je dva puta bio na najvećem svjetskom otoku, koji je posljednjih mjeseci globalna tema. I to ne svojom krivicom.
O svom prvom odlasku na Grenland pisao je još 2023. godine, a ljetos je tamo bio drugi put i kao da je postao ovisan o toj polarnoj ljepoti, obaćaje: "Vratit ću se opet!"
- Kod mene nije riječ samo o fascinaciji Grenlandom, nego općenito o sjevernim područjima, osobito nordijskim državama – njihovu društvenom uređenju, prirodi i klimi. Oduvijek sam želio posjećivati ta područja, a sve je krenulo 2022. odlaskom na Island. Već tada sam razmišljao i o posjetu Grenlandu, jer s Islanda imate osjećaj da on više nije tako daleko.
Teško je reći što je manje fascinantno na najvećem otoku na svijetu: od kilometrima debelog ledenog pokrova koji prekriva oko 80 % otoka, preko faune koja na kopnu uključuje najveće medvjede na svijetu, a u moru velike kitove, do najvećeg sustava fjordova na svijetu, poput Scoresby Sounda na istoku.
Tu je i UNESCO-zaštićeni Ilulissat Icefjord na zapadu Grenlanda, najveće izvorište ledenih santi u moru na Grenlandu i u cijeloj sjevernoj hemisferi. Pretpostavlja se da je santa s kojom se sudario Titanic potekla upravo iz tog fjorda. Posebno su mi fascinantni polarni dani i noći, polarna svjetlost, oštra klima tog područja te način gradnje i života prilagođen takvim uvjetima - priča Danijel.
Kad si bio prvi put, pisao si o tome na Morskom. Koliko si bio vremena na otoku drugi put i jesu li dojmovi bili nešto drugačiji?
- Prvi put sam bio s prijateljem Dariom Bandurom, početkom arktičke jeseni 2023., odnosno krajem kolovoza i početkom rujna. Vrijeme se tada već znatno pogoršalo, pa su nas u Nuuku pratili olujni vjetar i kiša, uz temperaturu oko 8 °C. U Ilulissatu je bilo bez vjetra i oborina, ali već prilično hladno i uglavnom oblačno.
Zato sam za sljedeći posjet odlučio ići ljeti, kako bih Grenland ponovno doživio za vrijeme polarnog dana i po sunčanom vremenu. Ovaj put sam se na put uputio sam, uz organizaciju u zadnji tren, kako bih bio siguran da ću imati uvjete kakve sam želio.
Dojmovi su zbog toga drugačiji ponajprije u pogledu vremena, dok je sve ostalo uglavnom slično.
Što si doživio kod tamošnjih ljudi, kakvi su i koliko različiti od nas?
- Što se ljudi tiče, imao sam prilično različite dojmove u glavnom gradu Nuuku i u Ilulissatu, gradiću oko 560 kilometara sjevernije. U Nuuku su ljudi djelovali dosta hladno i slabo zainteresirani za komunikaciju, primjerice u taksijima ili trgovinama.
S druge strane, u Ilulissatu su znali pitati odakle sam i kako to da sam baš iz Hrvatske došao tamo, pa se lakše ulazilo u razgovor. To se posebno odnosilo na operatere morskih tura koje sam uzimao, gdje je posada bila vrlo pričljiva. Mislim da je glavna razlika u odnosu na naše ljude ta što su tamošnji stanovnici općenito introvertiraniji, barem prema mom iskustvu.
Ima li nešto specifično zbog čega bi se ponovno vratio?
- Osobno mi je gotovo sve što sam tamo doživio specifično, no sljedeći put bih volio posjetiti Grenland zimi. Ako moram nešto posebno izdvojiti, to je Ilulissat Icefjord sa svojim golemim santama leda, od kojih su najveće visoke između 60 i 100 metara, a koje bih volio fotografirati zimi pod polarnim svjetlima.
Također, postoje i cjelodnevne morske ture kojima se obilaze na drugačiji način nedostupna mjesta, a koje u ova dva posjeta nisam stigao iskusiti.
Kakav je tvoj stav o ovome što se trenutno događa prema Grenlanđanima od strane američkog predsjednika Trumpa?
- Za razliku od prvog posjeta, ovaj put sam na mnogim kućama primijetio grenlandske, a nerijetko i danske zastave. Pretpostavljam da je to povezano s otporom prema pokušajima Donalda Trumpa da Grenland prisvoji od Danske. Slične ideje spominjao je i u svom prvom mandatu, ali ne ni približno intenzivno kao sada, pa se čini da su ga ovoga puta i na samom Grenlandu shvatili puno ozbiljnije.
Moj dojam, temeljen na onome što sam vidio i u razgovorima s lokalnim ljudima, jest da oni ne žele promjenu sadašnjeg statusa. Istodobno se osjeća uvjerenje da se njih malo toga pita, iako bi, u doba vladavine međunarodnog prava, njihova odluka trebala biti presudna. Moj je stav da se mora poštovati teritorijalni integritet Danske i Grenlanda te da o eventualnim promjenama ključnu riječ treba imati narod Grenlanda - kaže Daniel Pavlinović.
Više o Danielovim arktičkim ekspedicijama pročitajte OVDJE!
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
NUUK - Glavni grad Grenlanda, Nuuk, bio je pogođen velikim nestankom struje i grijanja tijekom noći. Opskrba je u međuvremenu
WASHINGTON – Objava Bijele kuće na Twitteru izazvala je burne reakcije, kritike i podsmijeh javnosti nakon što je podijeljena AI-generirana slika
Nedugo nakon što je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu rekao da neće koristiti silu kako bi Grenland preuzeo od
"Dragi predsjedniče Trump, slušajte vrlo pažljivo. Grenland je dio Danskog Kraljevstva već 800 godina. To je sastavni dio države.
Jadranski web portal
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
