3 min. čitanja

Koliko najviše možemo dobiti plina iz LNG terminala u Omišlju?

Koliko najviše možemo dobiti plina iz LNG terminala u Omišlju?
Foto: Facebook

RIJEKA – Nakon što je premijer Andrej Plenković na samitu država EU-a izjavio da je Hrvatska izgradnjom plutajućeg LNG terminala, na Krku, gotovo u potpunosti uklonila svoju ovisnost u ruskom plinu te kako se radi na analizama, s ciljem povećanja kapaciteta postojećeg terminala, upit o mogućnostima povećanja kapaciteta Novi list uputio je tvrtki LNG Hrvatska koja upravlja terminalom, Plinacrou koji upravlja transportnim sustavom prirodnog plina u Hrvatskoj te Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

U kojoj se mjeri može povećati kapacitet prekrcaja ukapljenog prirodnog plina i njegovog uplinjavanja na samom terminalu u Omišlju, kao i može li transportni sustav Plinacroa prihvatiti veće količine prirodnog plina od onih predviđenih sadašnjim maksimalnim kapacitetom LNG terminala?

Transportni sustav

Sadašnji maksimalni kapacitet LNG terminala na Krku je oko 2,6 milijardi kubnih metara prirodnog plina, koliko ih terminal, barem teoretski, može isporučiti u transportni sustav. Ta je brojka otprilike jednaka ili nešto manja od godišnje potrošnje plina u Republici Hrvatskoj, pri čemu treba uzeti u obzir da Hrvatska i dalje zadovoljava nešto manje od trećine potreba za plinom iz vlastitih nalazišta, a kapacitetu LNG terminala prilagođen je i sustav transporta u Plinacrou, od Krka prema ostatku zemlje i dalje, po potrebi, prema Mađarskoj i trećim zemljama.

Iz Ministarstva su se oglasili vrlo šturim odgovorom u kojemu kažu kako se ispituju mogućnosti povećanja kapaciteta terminala.

– U tijeku su tehničke analize koje provode LNG Hrvatska i Plinacro kako bi se razmotrile mogućnosti povećanja otpreme količina plina s LNG terminala – odgovoreno je iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Sličan odgovor dobili smo i od Hrvoja Krhena, direktora LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja LNG terminalom.

– Trenutačno provodimo analize i ispitivanja mogućnosti povećanja količine plina koje možemo isporučiti u sustav. Za sad je prerano govoriti o kolikim bi količinama moglo biti riječ, ali već idućeg tjedna znat ćemo više i o tome obavijestiti javnost. Mogućnosti povećanja postoje, a kolike će točno biti, pokazat će analize – rekao je Krhen.

Ni iz Plinacroa nisu dali konkretan odgovor kolike bi količine prirodnog plina s terminala mogao prihvatiti njihov transportni sustav, a Novi list neslužbeno saznaje kako provode ispitivanja kako bi se to precizno utvrdilo.

Na koji način LNG Hrvatska i Plinacro kane povećati proizvodnju, tek će se vidjeti, posebno u svjetlu činjenice da je do sad zakupljeno praktički sto posto kapaciteta terminala te da u sadašnjim okolnostima i parametrima proizvodnje, ima malo mjesta za neka značajnija povećanja. Na LNG terminal do kraja ove plinske godine planiran je dolazak još petnaestak brodova s teretom ukapljenog prirodnog plina, a prema ranijim izjavama iz LNG Hrvatska, to ostavlja prostor za još jedan do maksimalno dva broda s prirodnim plinom do kraja rujna ove godine.

Ruska invazija

Terminal za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Omišlju, u prvih godinu i dva mjeseca rada, isporučio je 1,9 milijardi kubnih metara prirodnog plina u transportni sustav Plinacroa, a oko 95 posto plina uvezenog preko LNG terminala potrošeno je ili uskladišteno u Hrvatskoj, čime je od početka rada LNG terminal pokrio znatno više od polovine ukupne domaće potrošnje, koja se kreće oko 2,8 milijardi kubnih metara godišnje.

Uz to, LNG terminal dodatno je dobio na važnosti s početkom ruske invazije na Ukrajinu, koja je rezultirala raznim oblicima sankcija prema Rusiji, u manjoj mjeri od europskih zemalja, a više od SAD-a, što je dovelo do neizvjesnosti oko opskrbe plinom europskih tržišta koja su u velikoj mjeri ovisna o Rusiji. Što se same Hrvatske tiče, uz domaću proizvodnju, oko deset posto plina lani je uvezeno iz Mađarske, a riječ je o ruskom plinu, manji dio uvezen je preko Slovenije, a zajedno s potrošenim plinom iz skladišta Okoli, LNG terminal isporučio je više od polovice domaće potrošnje.

Ugovori o zakupu kapaciteta terminala sklopljeni su s tvrtkama Ina, HEP, MFGK, MET Croatia Energy trade i Powerglobe Qatar, pri čemu hrvatske dvije tvrtke imaju tek manji dio zakupljenih kapaciteta, nešto više od 500 milijuna kubnih metara, dok najveći dio drže tvrtke MFGK i MET Croatia Energy trade, usko povezane s Mađarskom, preko kojih su i ugovorene prve uvozne količine prirodnog plina za tu zemlju koji ne dolazi iz Rusije.

Iako terminal svojim kapacitetom može pokriti gotovo sto posto hrvatskih potreba, treba uzeti u obzir da konačnu riječ o tržištu kojemu će plin biti isporučen imaju zakupci. U prošlih je nešto više od godinu dana zakupcima očito odgovaralo da s hrvatskim distributerima mijenjaju plin iz LNG terminala za ruski plin iz plinovoda, izbjegavajući tako plaćanje suvišnih transportnih naknada. Hoće li biti tako i u slučaju da se prekine dotok ruskog plina, tek će se vidjeti, makar, sudeći po dosadašnjim reakcijama Mađarske, Njemačke i još nekih zemalja EU-a, prekid opskrbe ruskim plinom nije izgledan, piše Novi list.

Marinko Glavan

PROČITAJTE JOŠ:

Plenković najavio: “Razmatramo povećati postojeće kapacitete LNG terminala na Krku”
LNG terminal u Omišlju – Od upitne investicije do luke sigurnosti
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.