3 min. čitanja

Koliko je zelenila progutala novogradnja i gdje pliva grad? Zadarski znanstvenici pokreću projekt kakav još nismo vidjeli

Koliko je zelenila progutala novogradnja i gdje pliva grad? Zadarski znanstvenici pokreću projekt kakav još nismo vidjeli
Foto: Sveučilište u Zadru

ZADAR - Sve izraženiji pritisak na prostor i gradsku infrastrukturu, intenzivna novogradnja, promjene zelenih površina, urbane poplave i kvaliteta života bit će u fokusu istraživanja Centra za geoprostorne tehnologije Sveučilišta u Zadru u sljedeće tri godine. Nova voditeljica Centra, izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg, u taj program unosi iskustvo u istraživačkim projektima i urbanim prostornim temama te najavljuje razvoj digitalnih platformi i primjenu dronova, GIS-a i umjetne inteligencije.

Koliko zelenila ostaje uz nove zgrade? Kako pritisak izgradnje mijenja gradski prostor i opterećuje infrastrukturu? Gdje se tijekom obilnih kiša nakuplja voda i koji dijelovi grada nude kvalitetnije uvjete za život? Odgovore na ta pitanja Centar će tražiti povezivanjem znanstvenih istraživanja i potreba građana, gradova i institucija.

Zadar - Karta opasnosti

Novogradnja i zelenilo pod povećalom

Jedan od prioriteta bit će analiza zelenih površina uz novogradnju. Dronovima, satelitskim snimkama, laserskim skeniranjem i GIS-om pratit će se odnos izgrađenih i zelenih površina te njihove promjene.

Planirana je i javno dostupna digitalna platforma na kojoj će građani putem interaktivnih karata moći uspoređivati promjene zelenih površina po mjesnim odborima. Dugoročno se razmatra primjena autonomnih dronova za redovito praćenje gradskog zelenila.

– Zadar se intenzivno mijenja, a pritisak na prostor sve je izraženiji. Naša uloga nije inspekcijski nadzor, nego stvaranje objektivnih, znanstveno utemeljenih podataka za bolje razumijevanje prostora i planiranje njegova razvoja – ističe Šiljeg.

izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg

GIS analizama uspoređivat će se dostupnost parkova, škola, vrtića, zdravstvenih ustanova, javnog prijevoza i drugih sadržaja u različitim gradskim četvrtima. Umjetna inteligencija pomoći će u obradi snimaka i prepoznavanju promjena, a razvijat će se i digitalni blizanci korisni za planiranje infrastrukture i procjenu rizika. Uz to, razvijat će se digitalna platforma za praćenje i analizu kvalitete života, koja će objedinjavati prostorne i druge relevantne podatke te omogućiti vizualizaciju pokazatelja kvalitete života, usporedbu gradskih četvrti i pružanje podrške donošenju odluka usmjerenih na poboljšanje kvalitete života građana.

Urbane poplave: gdje se nakuplja oborinska voda?

Centar će nastaviti istraživati i urbane poplave koje nastaju tijekom intenzivnih oborina. Prostornim modelima analizirat će se otjecanje i zadržavanje vode, područja povećane izloženosti poplavama te koja bi prometna, komunalna i druga infrastruktura mogla biti ugrožena velikim količinama oborina. Cilj je nastaviti razvijati karte opasnosti i rizika korisne za planiranje oborinske odvodnje, zaštitu infrastrukture i druge mjere zaštite, uz mogućnost budućih sustava ranog upozoravanja.

Zadar - mikro-karta rizika (Vruljica)

Centar će nastaviti razvijati digitalna rješenja za praćenje stanja okoliša, s posebnim naglaskom na kvalitetu vode i stanje vodenih ekosustava. Integracijom satelitskih podataka, okolišnih senzora i umjetne inteligencije istraživat će se nove mogućnosti analize i pravodobnog prepoznavanja promjena u morskim i drugim vodenim ekosustavima.

Važan cilj je snažnije povezivanje s gradovima, općinama, javnim ustanovama i gospodarstvom kako bi rezultati istraživanja postali konkretni alati za donošenje odluka.

– Želimo da Centar postane prepoznatljiv partner u rješavanju prostornih izazova. Naša je ambicija stvarati podatke koji neće ostati samo u znanstvenim radovima, nego će se koristiti u praksi. Želimo prostor pretvarati u podatke, podatke u znanje, a znanje u kvalitetnije odluke – zaključuje Šiljeg.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Sveučilište u Zadru poslalo oštru poruku investitorima i vlastima: „Prostor nije na prodaju – privatni profit ne smije uništiti javno dobro!”
Na sjednici održanoj 29. rujna 2026. godine, Senat Sveučilišta u Zadru, na prijedlog rektora prof. dr. sc. Josipa Faričića, usvojio je Izjavu o prostoru kao zajedničkoj vrijednosti i odgovornosti. Ovim dokumentom zadarsko sveučilište uputilo je snažan apel javnosti, nositeljima vlasti i investitorima na potrebu održivijeg, razboritijeg i stručno utemeljenog
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.