ZADAR - Sve izraženiji pritisak na prostor i gradsku infrastrukturu, intenzivna novogradnja, promjene zelenih površina, urbane poplave i kvaliteta života bit će u fokusu istraživanja Centra za geoprostorne tehnologije Sveučilišta u Zadru u sljedeće tri godine. Nova voditeljica Centra, izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg, u taj program unosi iskustvo u istraživačkim projektima i urbanim prostornim temama te najavljuje razvoj digitalnih platformi i primjenu dronova, GIS-a i umjetne inteligencije.
Koliko zelenila ostaje uz nove zgrade? Kako pritisak izgradnje mijenja gradski prostor i opterećuje infrastrukturu? Gdje se tijekom obilnih kiša nakuplja voda i koji dijelovi grada nude kvalitetnije uvjete za život? Odgovore na ta pitanja Centar će tražiti povezivanjem znanstvenih istraživanja i potreba građana, gradova i institucija.

Jedan od prioriteta bit će analiza zelenih površina uz novogradnju. Dronovima, satelitskim snimkama, laserskim skeniranjem i GIS-om pratit će se odnos izgrađenih i zelenih površina te njihove promjene.
Planirana je i javno dostupna digitalna platforma na kojoj će građani putem interaktivnih karata moći uspoređivati promjene zelenih površina po mjesnim odborima. Dugoročno se razmatra primjena autonomnih dronova za redovito praćenje gradskog zelenila.
– Zadar se intenzivno mijenja, a pritisak na prostor sve je izraženiji. Naša uloga nije inspekcijski nadzor, nego stvaranje objektivnih, znanstveno utemeljenih podataka za bolje razumijevanje prostora i planiranje njegova razvoja – ističe Šiljeg.

GIS analizama uspoređivat će se dostupnost parkova, škola, vrtića, zdravstvenih ustanova, javnog prijevoza i drugih sadržaja u različitim gradskim četvrtima. Umjetna inteligencija pomoći će u obradi snimaka i prepoznavanju promjena, a razvijat će se i digitalni blizanci korisni za planiranje infrastrukture i procjenu rizika. Uz to, razvijat će se digitalna platforma za praćenje i analizu kvalitete života, koja će objedinjavati prostorne i druge relevantne podatke te omogućiti vizualizaciju pokazatelja kvalitete života, usporedbu gradskih četvrti i pružanje podrške donošenju odluka usmjerenih na poboljšanje kvalitete života građana.
Centar će nastaviti istraživati i urbane poplave koje nastaju tijekom intenzivnih oborina. Prostornim modelima analizirat će se otjecanje i zadržavanje vode, područja povećane izloženosti poplavama te koja bi prometna, komunalna i druga infrastruktura mogla biti ugrožena velikim količinama oborina. Cilj je nastaviti razvijati karte opasnosti i rizika korisne za planiranje oborinske odvodnje, zaštitu infrastrukture i druge mjere zaštite, uz mogućnost budućih sustava ranog upozoravanja.

Centar će nastaviti razvijati digitalna rješenja za praćenje stanja okoliša, s posebnim naglaskom na kvalitetu vode i stanje vodenih ekosustava. Integracijom satelitskih podataka, okolišnih senzora i umjetne inteligencije istraživat će se nove mogućnosti analize i pravodobnog prepoznavanja promjena u morskim i drugim vodenim ekosustavima.
Važan cilj je snažnije povezivanje s gradovima, općinama, javnim ustanovama i gospodarstvom kako bi rezultati istraživanja postali konkretni alati za donošenje odluka.
– Želimo da Centar postane prepoznatljiv partner u rješavanju prostornih izazova. Naša je ambicija stvarati podatke koji neće ostati samo u znanstvenim radovima, nego će se koristiti u praksi. Želimo prostor pretvarati u podatke, podatke u znanje, a znanje u kvalitetnije odluke – zaključuje Šiljeg.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:

© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev