Kina se u posljednjih nekoliko godina transformirala iz gotovo isključivog uvoznika sirovina u jednog od glavnih izvoznih pokretača globalnog sektora rasutih tereta (dry bulk). Količine tereta koje se iz kineskih luka otpremaju prema međunarodnim tržištima više su nego udvostručene od 2020. godine, a ovogodišnji podaci potvrđuju da je upravo kineski izvoz zaslužan za gotovo dvije trećine ukupnog rasta svjetskog tržišta, prenosi pomorski portal Splash247.
Prema analizi brokerske kuće Ursa Shipbrokers, temeljenoj na podacima o kretanju brodova platforme Signal Ocean, u kineskim je lukama tijekom prvih deset mjeseci 2026. godine ukrcano 274,9 milijuna tona rasutih tereta namijenjenih izvozu. To predstavlja snažan skok od 14,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Koliko je ovaj trend presudan za svjetsko brodarstvo, najbolje pokazuje podatak da se od ukupnog globalnog povećanja ukrcaja rasutih tereta od 54,4 milijuna tona, čak 35,6 milijuna tona odnosi na Kinu. Time je udio Kine u svjetskom ukrcaju porastao s 2,5 posto u 2020. na 5,5 posto u 2026. godini, dok je godišnji volumen izvezenih tereta skočio sa 128,6 milijuna tona (2020.) na 291,5 milijuna tona u prošloj, 2025. godini. Uzlet potvrđuje i brokerska kuća BRS Shipbrokers, koja u prvih devet mjeseci 2026. bilježi rast kineskog izvoza od 18,5 posto. Rekordan je bio rujan s 32,8 milijuna tona ukrcanog tereta, dok je u listopadu izvezeno 29,5 milijuna tona, što je 12,8 posto više nego u listopadu prošle godine.
Ovakva promjena trgovačkih tokova otvara značajne nove prilike za vlasnike i operatere brodova manjih i srednjih nosivosti. Upravo brodovi klasa Handysize, Supramax i Ultramax prevoze velik dio industrijskih proizvoda koje Kina sve intenzivnije plasira u inozemstvo.
Na ovu strukturnu promjenu nedavno je upozorio i Ivar Hansson Myklebust, predsjednik i izvršni direktor norveške brodarske kompanije Belships, istaknuvši kako je preobrazba Kine u velikog izvoznika rasutih tereta jedan od najvažnijih trendova u suvremenom pomorstvu.
Glavni pokretač ovog izvoznog vala leži u dugotrajnoj krizi kineskog tržišta nekretnina. Zbog slabije domaće potražnje, golem dio kineske industrijske proizvodnje više ne pronalazi kupce na domaćem tržištu te se viškovi preusmjeravaju na međunarodna tržišta.
Najbolji primjer za to su građevinski materijali poput cementa i klinkera, čiji je izvoz u svega nekoliko godina s gotovo zanemarivih razina narastao na približno 25 milijuna tona. Istodobno, čelik i dalje drži status jednog od najvažnijih izvoznih aduta – prema carinskim podacima, Kina je od siječnja do listopada izvezla 95,5 milijuna tona proizvoda od čelika, što je unatoč blagom padu od 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i dalje golem obujam koji snažno utječe na globalne brodarske rute.
J.T.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev