Katolici slave Bogojavljanje, Vodokršće ili Sveta tri kralja – Evo koji su običaji na ovaj blagdan

Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Prema događajima opisanim u evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im i imena: Gašpar, Melkior i Baltazar. Pri tom su mu darovali tri simbolična dara – tamjan kao Bogu, zlato kao kralju na nebu i plemenitu mast (smirnu)kao čovjeku. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja i na taj način naznačuju da je on Spasitelj za sve ljude.

Običaji u Splitu i Dalmaciji

Na Sveta tri kralja bilo je Vodokršće, te bi svećenik na misi blagoslovio vodu koja se nosila kućama za slučaj nesreće, bolesti ili smrti. Toga bi dana župnik po Splitu i splitskim Varošima dolazio blagosloviti kuću. Zatim bi sam domaćin kuće u štali blagoslovio životinje vodom koja se donijela s Vodokršća.

Svećenika bi u Kaštelima na Sveta tri kralja pratila djeca te bi zastajkivali ispred kuća i vikali: “Bacite nan sto i jednu smokvu”, a kada bi ih dobili nastala bi pomama tko će ih više skupiti. Udomaćilo se da se na simboličkoj razini prikaže završetak božićnih običajnosti skidanjem božićnog drvca na Sveta tri kralja, a u ranijim vremenima i završnim dogorijevanjem panja ili panjeva badnjaka na ognjištu.

Karakteristično je za naše krajeve takozvano biranje kralja – to je običaj smješten između Božića i Sveta Tri Kralja, osobito dva dana iza Božića (ponegdje i o Pokladama) – kada bi se birao kralj ili knez, koji ima svoje oznake – štap i krunu. Nazivao bi se (a to je i bio) smiješni kralj ili doža. Isti takav bio je i izbor seoskog kralja – to je identični božićni i novogodišnji izbor kralja sa znacima vlasti, pratnjom, čašćenjem.

Kolenda, koleda, ophod

Koleda, kolenda je ophod, čestitarska obredna crkvena pjesma koja se pjeva o Božiću ili Novoj godini. Koleda su i naziv za božićni krijes, obrednu vatru. Najčešće se koledanje vršilo dvanaest dana poslije Božića. Božićna i novogodišnja koleda su u postanku različita od onih na Sveta tri kralja (zvjezdari). Dok ovi prvi imaju svoje korijene u pretkršćanskim ophodima na kraju godine, zvjezdari nastaju kao kršćanski običaj. Ponegdje se nazivaju čaroice, fiole.

Splitski Varošani su počinjali koledati, kolendrati, dan poslije Božića sve do Tri Kralja. Kolendaju obično muškarci, njih dvadeset do trideset. Koledari koji dan prije odluče koga će pohoditi i to mu nerijetko dojave. Kreću oko Zdravo Marije ili kada se smrkne. Kada domaćin otvori vrata, koledari stupe na prag i prvo pozdrave njega, zatim domaćicu, pa najstarijega sina (…). Kada ispjevaju zadnju pjesmu, gospodar kuće poziva ih u kuću, gdje Koledari posjedaju oko kamina, a domaćini ih pogoste. Završivši zdravicu, prije negoli će otići, pred vratima zapjevaju oproštajnu pjesmu.

Na Hvaru je koledanje bilo održavano na Sveta tri kralja (“Pisma od tri kralja”), a kao dar ophodnicima (koledarima) se davalo pašurate (paršurate), hruštule (kruštule, hrustule), smokve, rakija i dr., ali su to morali izrijekom, posebnom pjesmom, zatražiti.

U Kaštelima se običaj koledanja do 20. stoljeća održao u dane Božića, Nove Godine i Sveta Tri kralja, ali i uoči Svih svetih, kada su grupice djece ili odraslih obilazili kuće uglednika ili rodbine.

Višani su koledavali na sve značajnije dane u vrijeme Božića, pa tako i za Sveta Tri Kralja. (izvor: “Božićni običaji”, Silvio Brajica).

Radi postizanja zdravlja toga dana u jutarnjim satima vrši se obredno umivanje: stane se na sjekiru, a u vodu stavi se crvena jabuka, kovanica, šipak. Taj običaj pomalo nestaje (ili je već nestao?).

Budući daje riječ o blagdanu, razumije se samo po sebi daje ženama i djevojkama bilo zabranjeno presti.

Hrvati tog dana svetom vodom blagoslove svoju kuću, gospodarske objekte, njive, bunar, vinograd itd., radi zaštite svoje obitelji, ali i stoke od bolest, kuge ili da ne uđe nečista sila i da se ona odagna. Naime, u puku se smatralo: Bježi, ko vrag od svete vode!

Na Tri kralja odražava se i strogi post, što znači da taj dan ima posmrtni karakter. Valja još reći da djeca, napunivši sedmu godinu, poste cio dan, sve do pojave prve zvijezde na nebu, kako bi lanac vezan za aždaju ponovno ojačao.

Bogojavljenje, Sveta tri kralja ujedno je i blagdan Vodokršća koji ima stari crkveni naziv naziva Epiphania. To je zapravo dan Sveta tri kralja – Gašpara, Melkiora i Baltazara, a istodobno i dan Bogojavljenja. Blagdan što se slavi 6. siječnja u Katoličkoj je crkvi danas ponajprije posvećen spomenu na poklonstvo mudraca s istoka djetetu Isusu, tj. objavljenju
Sina Božjega poganima koje su ta tri mudraca ili tri kralja predstavljali.

D.G.