Ovako je čopor čagljeva prošlog ljeta kopao po smeću u Trpnju na Pelješcu: "Recikliraju otpad bolje nego mnogi komunalci"

Na društvenim je mrežama uz fotografiju čagljeva u Hrvatsku nisu upali padobranom već smo problem sami stvorili naglašen problem divljih odlagališta koja bujaju posvuda

- Doveli smo ih sami – punim kontejnerima, divljim odlagalištima, plastičnim vrećicama bačenim preko ograde i beskrajnim lancem birokratske nebrige - stoji u objavi Freedom.hr na Facebooku i svaka je riječ točna.

Čagljevi samo koriste ono što im nudimo - neuređena smetlišta od Siska, preko Pelješca do Paga. Puške su svakako zadnja linija obrane, prva bi trebale biti – kante, no to je za Hrvate valjda suviše teška zadaća.

Kako to izgleda uživo kada na gomile smeća navale čagljevi, svjedočio je ljetos Romeo Ibrišević, ljubitelj prirode i umjetnički fotograf, koji je gozbu šakala na smetlištu u neposrednoj blizini autokampa u Trpnju ovjekovječio kamerom i fotoaparatom.

- Čagljevi ne pitaju za radno vrijeme ni plaću. Kisika troše malo, struje nimalo, a jedino što ispuštaju u prirodu jest glasno zavijanje i prirodno gnojivo. Rade nedjeljom i blagdanom – recikliraju otpad temeljitije nego mnoga komunalna poduzeća - pišu pomalo ironično na društvenim mrežama.

Kolan i nagrada za ubijenog čaglja

O velikom problemu s čagljevima na otoku Pagu i unakaženim ovcama pisali smo nedavno. Na otoku Pagu čagljevi godišnje zakolju više od 300 janjadi i ovaca pa je općinskog Vijeće općine Kolan donijelo i odluku o tisuću eura za svakog ustrijeljenog čaglja na području općine, sve kako bi pomogli očajnim stočarima.

Osim izravne štete zbog ubijene janjadi i ovaca, ovdje nastaje i velika neizravna šteta jer preplašene ovce gube toliko bitno mlijeko pa upitan postaje i sir.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

Na Pagu velika šteta od čagljeva - Za svakog ustrijeljenog nagrada od tisuću eura

Više od 300 janjadi i ovaca svake godine na Pagu stradaju od čagljeva, stoga je ovo priličan problem ovdašnjih stočara. Čagljevi najčešće samo usmrte janjad i ostave ih gotovo netaknutima. Njihov broj iz godine u godinu raste, a lovci smiju ustrijeliti samo četiri čaglja godišnje. Kadrovi su snimani dronom s

Morski HRJosip Tokić