Kapetan Miklaušić o kuknjavi brodara: "Vaša tržišna i medijska pozicioniranost narušava operativni i tradicijski mir onih koji generacijama egzistiraju u suživotu s morem"

Milo Miklaušić, zapovjednik je s više od 30 godina plovidbenog staža te kapetan pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Tijekom svoje karijere imao je prilike upravljati plovnim objektima u zemlji i u inozemstvu, kao i obnašati uloge menadžera fenomiranih pomorskih kompanija. Posljednjih nekoliko godina aktivno proučava rad  Županijskih lučkih uprava, kao i regulative koje proizlaze iz pomorskog zakona, raznih pravilnika, uredbi i ostalih akata Ministarstva. Kapetan Miklaušić se referira na izjave brodara, objavljene u Poslovnom dnevniku, pod naslovom: ‘U proračun smo ubacili 67,7 milijuna eura, a nemamo vezove ni adekvatne luke za doček gostiju’.

Tekst je izrađen bez uključenog utjecaja luka pod izravnom upravom lučkih uprava Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik, koje funkcioniraju pod državnim nadzorom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Danas je u Jadranu oko 440 komercijalnih plovila duljih od 12 metara, od čega brodari imaju njih 240

Danas u Jadranskom moru funkcionalno djeluje nekoliko slojeva komercijalne flote:

Domicilni Brodari - Nelinijski putnički promet s plovilima duljine veće od dvanaest metara, približno 440 plovila, što uključuje: izletničke brodove, taxi brodove i ronilačka plovila...

(HUPB) - Mini kruzeri, članovi Udruge putničkih brodara Hrvatske, ukupno 240 plovila.

Ribarska flota - s plovilima duljine veće od dvanaest metara, ukupno 144 plovila, uključujući ribarska plovila i tunolovce.

U Jadranu je oko 5 tisuća komercijalnih plovila manjih od 12 metara

Gospodarska djelatnost plovila s plovilima duljine manje od dvanaest metara, približno 5.000 plovila koja koriste operativnu obalu za ukrcaj i iskrcaj putnika prilikom izletničkih i ronilačkih aktivnosti, kao i ribarska plovila duljine manje od dvanaest metara.

Charter plovila i privatna plovila (jahte) stacionirane u Marinama - s ukupno 214.632 noćenja/plovila u tranzitu prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu, od kojih dio koristi luke pod upravom županijskih lučkih uprava, odnosno operativne obale za vrijeme svoje plovidbe.

Definicija operativne obale

Prema Pravilniku o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet, načinu plaćanja veza, uvjetima korištenja, te određivanju maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (Narodne novine broj 94 iz 2007. godine), operativna obala je dio luke koji služi za ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta te za privezivanje plovila radi obavljanja lučkih operacija. Sve kategorije plovila imaju pravo na pristup tim obalama, ali u slučaju ograničenog kapaciteta linijski brodari imaju prioritet, što znači da njihovi vezovi ne mogu biti zauzeti dok ne budu zadovoljeni njihovi redovni operativni zahtjevi.

Paradoks kapaciteta: Mit o 447 luka otvorenih za javni promet županijskog značaja

Iako se formalno navodi da pod nadležnošću županijskih lučkih uprava postoji 447 luka, u praksi nije svaka luka pogodna za prihvat komercijalnih brodova, osobito mini kruzera i većih jahti. Razlozi za to su višestruki.

• Gaz i dubina, pri čemu mnoge luke nemaju dovoljnu dubinu za dimenzije tih plovila.
• Duljina operativnih obala, budući da je većina manjih luka projektirana za manja plovila, dok veća plovila zahtijevaju specifične uvjete za pristajanje i manevriranje.
• Maritimna svojstva luka, jer nedovoljna zaštita od vjetra i valova čini dio luka nesigurnima.
• Sezonski pritisak, s obzirom na to da su luke koje tehnički zadovoljavaju uvjete često zauzete linijskim prometom, poput trajekata i katamarana.
• Politikom vezivanja koju provode uprave županijskih lučkih uprava, što dodatno ograničava dostupnost vezova za komercijalne brodare.
• Luke koje su turistički atraktivne zbog svoje povijesne vrijednosti ili lokacije uz poznate turističke atrakcije.

Sve navedeno pokazuje da je stvarni pritisak koncentriran na približno sedamdeset luka (70tak) te da je taj pritisak značajan i kontinuiran, dok većina preostalih luka, iako formalno javne i pod upravom županijskih lučkih uprava različitih Županija kao  osnivača, nije operativno funkcionalna za sve kategorije navedenih komercijalnih plovila.

Iz dostupnih medijskih izvora, uključujući televiziju, novine i internetske portale, kao i temeljem iskustava i kontakata s korisnicima luka pod nadležnošću županijskih lučkih uprava, može se uočiti da se te luke nalaze pod upravom županija kao političkih tijela, koje su istovremeno osnivači županijskih lučkih uprava – javnih ustanova, dok Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u ovom kontekstu ima primarno promatračku ulogu, bez aktivnog djelovanja, budući da ne želi konfrontaciju s političkim strukturama i nema razvijen ustroj djelovanja.

Kratka povijest i uloga Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava (CIMIS) i Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA):

Europska agencija za pomorsku sigurnost predstavlja vrhovno nadzorno tijelo Europske unije koje osigurava da nacionalni sustavi, poput Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava, nisu izolirani sustavi, već sinkronizirani dijelovi europske mreže.

Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav, razvijen od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, predstavlja vrhunac digitalizacije administrativnih procesa u pomorskom sektoru. Njegov razvoj temelji se na Elaboratu Pomorskog fakulteta u Rijeci iz 2017. godine, koji je postavio standarde za digitalnu transformaciju glavnih hrvatskih luka.

Ključni stupovi sustava uključuju jedinstveno sučelje, odnosno primjenu načela jednokratnog izvještavanja, pri čemu se podaci dostavljaju samo jednom, a sustav ih potom distribuira svim nadležnim tijelima, čime se eliminira papirnato poslovanje.

Europsku integraciju kroz povezivanje sa sustavom SafeSeaNet kojim upravlja Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) sa sjedištem u Lisabonu.

Tehnološko liderstvo, budući da je Republika Hrvatska 27. siječnja 2022. godine postala prva država članica Europske unije koja je uspješno implementirala verziju SafeSeaNet pet, čime je postignuta najviša razina interoperabilnosti i standardizacije podataka u Europi.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture putem sustava Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava posjeduje kontinuirani uvid, dvadeset i četiri sata dnevno, sedam dana u tjednu, tijekom cijele godine, u stvarno stanje svake luke, uključujući svaku pojedinačnu prijavu broda, broj dolazaka i odlazaka, preciznu statistiku putnika te trajanje boravka plovila uz operativnu obalu.

Izvještaj o kvaliteti podataka SafeSeaNet sustava za prvo polugodište 2025. godine, dokument grupe SafeSeaNet i sustava dugodometne identifikacije i praćenja brodova broj osamnaest, navodi da je 27. siječnja 2022. godine Republika Hrvatska postala prva država članica Europske unije koja je uspješno povezala nacionalni informacijski sustav Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav s nadograđenim i unaprijeđenim informacijskim sustavom Europske unije za razmjenu podataka o pomorskom prometu SafeSeaNet, verzija pet.

Nakon toga, radni sastanci na razini Europske unije održavaju se kontinuirano, što je vidljivo i iz informacija sa osamnaestog sastanka grupe SafeSeaNet i sustava dugodometne identifikacije i praćenja brodova, održanog u Lisabonu 28. listopada 2025. godine, pri čemu se u točki dnevnog reda pod nazivom Izvještaj o kvaliteti podataka SafeSeaNet sustava navodi da podaci o članovima posade i putnicima na putničkim brodovima nisu dostavljeni za 16.247 od ukupno 67.521 uplovljavanja, odnosno za 24,1 posto uplovljavanja, što predstavlja poboljšanje u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje u kojem je taj udio iznosio 30,9 posto.

Podaci su provjereni prema vrsti broda i razini izvještavanja. Također se navodi da Kraljevina Danska, iako povezana sa sustavom SafeSeaNet verzija pet, još uvijek ne dostavlja podatke o članovima posade i putnicima.

Na temelju dostupnih službenih izvora može se pratiti i razumjeti da navedene brojke postoje, da se sustavno evidentiraju i analiziraju, kako u Republici Hrvatskoj, tako i na razini Europske unije.

Unatoč takvoj informacijskoj nadmoći, sustav upravljanja županijskim lučkim upravama ostaje organizacijski i operativno odmaknut od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, uz posredničku ulogu županija. 

Županije, kao osnivači županijskih lučkih uprava, trebale bi razvijati strategije usmjerene prvenstveno na očuvanje okoliša, unapređenje i izgradnju lučke infrastrukture te na osposobljavanje stručnog kadra pomorske struke koji posjeduje specifična znanja o morskom okolišu. Međutim, u praksi su u ovom području djelovanja stihijske i razjedinjene, vođene političkim doktrinama koje tretiraju obalni pojas gotovo kao imaginarnu kategoriju, unatoč činjenici da je zaštićen Zakonom RH.

Provedbom takvih strategija u županijama stvorili bi se preduvjeti za izmjene zakona, pravilnika i uredbi u korist onih koji egzistencijalno ovise o moru, kao i za očuvanje obalnog pojasa; nažalost, županije kao osnivači ostaju inertne i primarno provode vlastitu političku agendu.

U tome se očituje razlika između lučkih uprava i županijskih lučkih uprava, koje se u praksi, nažalost, često funkcionalno i osnivački poistovjećuju, uključujući i od strane samih brodara.

Poziv na uvažavanje šireg društvenog konteksta u kojem djeluju

Članovima Udruge HUPB upućujem poziv na uvažavanje šireg društvenog konteksta u kojem djeluju. Iako je neosporno da kapital i poduzetnička inicijativa donose razvojne prednosti, nužno je osvijestiti odgovornost koju takav utjecaj nosi prema ostatku pomorske zajednice.

U sjeni velikih investicija nalazi se znatan broj domaćih brodara i obrtnika gospodarske djelatnosti, osobito onih s plovilima duljine do dvanaest metara, koji predstavljaju kralježnicu lokalnog identiteta, šire zajednicu te redovito podmiruju poreze i doprinose JLZ u kojim djeluju.

Trenutačna tržišna i medijska pozicioniranost Udruge HUPB nerijetko narušava operativni i tradicijski mir onih koji generacijama egzistiraju u suživotu s morem.

"Ovim putem upućujem apel za veću razinu senzibiliteta i strateškog sazrijevanja u javnom djelovanju. Održiv razvoj nautičkog sektora nije moguć bez uvažavanja mikropoduzetnika (domicilnog) i očuvanja integriteta tradicije domaćeg stanovništva, obale."

"Stupanj transparentnosti i etičnosti u korištenju luka, priobalja i sidrišta ključan je faktor koji oblikuje dugoročnu reputaciju Udruge i njezin doprinos zajednici."

kap. Milo Miklaušić

PROČITAJTE JOŠ:

Kapetan Milo Miklaušić: Hoće li ljeto 2026. ponovno staviti priobalje i otoke pod snažan pritisak?

Hoće li ljeto 2026. ponovno staviti priobalje i otoke pod snažan pritisak? Nažalost, sve upućuje na to da hoće. Iako smo u siječnju 2026., iskustva iz prethodnih sezona jasno su pokazala razmjere problema, a suštinske promjene do danas nisu provedene u mjeri koja bi spriječila ponavljanje prošlogodišnje zbrke. Ljeto 2025.

Morski HRJurica Gašpar

Kapetan Miklaušić: “Hrvatska obala pod pritiskom – može li opstati?”

“Hrvatska obala može ostati zaštićena i održiva samo kroz sustavno upravljanje i dugoročne strategije, gdje priroda i lokalno stanovništvo dolaze prije profita.” Hrvatska obala jedno je od najvažnijih prirodnih i gospodarskih bogatstava države. Turizam čini gotovo 20 % BDP-a i pokreće plavo gospodarstvo, ali gužve, masovni turizam i neadekvatna infrastruktura ozbiljno

Morski HRJurica Gašpar