2 min. čitanja

Kako obaviti proljetnu prihranu voćaka, vinove loze i maslina?

Kako obaviti proljetnu prihranu voćaka, vinove loze i maslina?
Foto: Pixabay / Ilustracija

Proljetnom gnojidbom voćnjaka i vinograda dodaju se hraniva potrebna za novo vegetacijsko razdoblje, pa se na taj način postiže snažniji i sigurniji razvoj tijekom vegetacije, viši prinos i kvalitetniji plodovi značajno bolje zdravstvene vrijednosti.

Provedenim istraživanjima utvrđeno je da se proljetnom i kasno proljetnom prihranom maslina omogućuje veći randman odnosno prinos maslinovog ulja, kao i veći sadržaj fenola, povećan sadržaj oleinske kiseline te veći udio aromatskih tvari u ulju, čime se pridonosi većoj zdravstvenoj vrijednosti takvog ulja. Isto tako, u sličnom istraživanju kod jabuka i kupina, dobiveni su veći plodovi pa tako i veći sadržaj suhe tvari i šećera u bobicama grožđa.

Za proljetnu prihranu trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici) namijenjena su dušična i dušično sumporna gnojiva, ali i NPK gnojiva ako nije obavljena osnovna gnojidba u jesen. Ako u jesen fosfor i kalij nisu unijeti u tlo obavlja se i osnovna gnojidba. Druga prihrana vinograda može se obaviti 30 do 40 dana nakon prve.

Petrokemijas (amonijev sulfat NS 20-24) predstavlja ekološko prihvatljivo gnojivo s brojnim pozitivnim osobinama poput lake vodotopljivosti, stabilnih fizikalno kemijskih svojstava. Posebno je interesantan za maslinare i uzgajivače lupinastog voća (orah, lijeska, badem, kesten) jer povisuje sadržaj fenola i suhe tvari te postotak ulja u plodu.

Foto: Pixabay / Ilustracija

ASN (amonijev sulfonitrat NS 26-15) je dušično sumporno gnojivo s brojnim ekološkim, fizikalnim i kemijskim prednostima namijenjeno ishrani voćaka i vinove loze jer povećava sadržaj fenola, proteina, šećera, suhe tvari, ulja te naglašava obojenost plodova. Primjenjuje se u prihrani u količini 150-400 kg/ha godišnje s tim da se navedena količina podijeli na više obroka, piše Gospodarski list.

Za primjer, gnojidba mineralnim dušičnim i dušično sumpornim gnojivima u voćnjaku jabuke na lužnatom tlu utjecala je na značajno veći prinos ploda jabuke u odnosu na kontrolni tretman bez gnojidbe. Isto tako prihrana putem tekućih mineralnih gnojiva dala je povećan prinos u svim gnojidbenim tretmanima.

Gnojidba s UREOM imala je najveće povećanje prinosa dok je najveća prosječna masa ploda utvrđena nakon gnojidbe s Petrokemijasom i ASN-om. Najmanja je prosječna masa ploda utvrđena na kontrolnom tretmanu bez gnojidbe dušičnim gnojivima. Općenito, gnojidba dušikom značajno povećava i visinu i širinu ploda jabuke u odnosu na kontrolni tretman u voćnjaku.

Iz navedenih primjera vidljiva je dobrobit gnojidbe jer redovitom i pravilnom gnojidbom osigurava se nesmetan rast i razvoj trajnih nasada uz jamstvo sigurnog i kvalitetnog prinosa.

Z.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.