PRIMJER KORNATA Kako izbjeći negativne posljedice masovnog turizma?

Kako zaštićena područja Lijepe naše spasiti od negativnih utjecaja masovnog turizma, tim i drugim srodnim aktualnim pitanjima bavili su se stručnjaci na prvom znanstvenom kolokviju održanom u Nacionalnom parku Kornati, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Svučilišta u Zadru i Nacionalnog parka Kornati.

Čarolija Kornata, nastala stoljetnom simbiozom iznimne prirode i čovjekova napornog rada, Nacionalnim parkom proglašena je 1980.

- Kada vi nešto zaštitite neki prostor, vi ga na neki način brendirate tom zaštitom. On postaje meka za posjetitelje i turiste. Dakle biva izložen turističkoj potražnji - rekao je za HRT predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU, akademik Nikola Bašić.

Svjedočili su tomu već u ovim predsezonskim danima i sudionici znanstvenog skupa, na otoku Levrnaka. Rivu su opsjedali dupkom puni turistički brodovi.

- Nacionalni park Kornati prekrasan je. Veoma mi se sviđa, posebice pješčana plaža na ovome otoku - dodao je Lukas, turist iz Njemačke.

Plaža Lojena neizostavna je postaja za mnoge posjetitelje Kornata.

- I s obzirom da u tim posjetima sudjeluju turisti različite ekološke osviještenosti. Tako da je očito potrebno dosta raditi s različitim dionicima i s lokalnom zajednicom, ali i turistima, kako bi ih se uputilo na moguće oblike onečišćenja, čega oni možda i nisu svjesni, kazao je prorektor Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Josip Faričić.

Slobodno sidrenje je opasnost za okoliš

Na vrhuncu sezone Kornatima brodi i do 600 plovila na dan. A najveći rizik za prirodu slobodno je sidrenje. Koje uništava livade morske trave posidonije, izvora kisika. Zbog toga se postavlja ekološki prihvatljiv sustav sidrenja.

- Kad se sidrišta uspostave, 223 sidrišta ukupno, u tim uvalama više neće biti moguće ni fizički, a ni nikako drugačije moguće sidrenje - otkrio je ravnatelj NP Kornati, Šime Ježina.

Stručnjaci ističu da je u zaštićenim područjima, na udaru masovnog turizma, važno očuvati i kulturni identitet.

- Nužno bi bilo da institucija funkcionira tako da potiče, evo recimo stočarstvo. Srednjovjekovno stočarstvo cijeloga Kornata, kad je bilo 5 tisuća ovaca, funkcioniralo je s 12 pastira i jednim bravarom. Postoji moderna inačica onoga što su nekad bili pastiri to je danas digitalizacija, postoji sustav nadzora - naglasio je umirovljeni profesor Svučilišta u Zadru, dr. sc. Vladimir Skračić.

Gastronomska ponuda Kornata također baštini jelovnik predaka - plodove modrih dubina i škrte zemlje. Primjerice, minestrone od sipe.

Vlasnik restorana u NP Kornati, chef Ante Božikov, otkrio je kako su se nekada hranili na otoku.

- Uhvatili bi jednu do dvije sipe, ne bi uvatili više. Onda su imali boba u vrtu. Nakon toga bi stavili bob da popuni to. I tjestenine što su imali. I to jelo, recimo od dvije sipe bi nahranilo obitelj od 20 ljudi - ustvrdio je.

Svjedočili smo i u lipnju dosad neviđenom prizoru, čak i za starosjedioce nikad zelenijim Kornatima! Osim obilnih kiša, kažu Kornatari, kumovao je tomu upravo nedostatak ovaca.

Hrvoje Gunjača

PROČITAJTE JOŠ:

VELIKI PLANOVI U NP KORNATI Svrdlana ekološka sidra, nova plovila i wi-fi internet veza posvuda | | Morski HR

MURTER/KORNATI - Iako se temeljno bave zaštitom prirode, prošla je godina svima, pa i Nacionalnom parku Kornati bila veliki izazov. Tu je, kako nam kaže ravnatelj Parka, Šime Ježina, doduše bilo

Morski HRJurica Gašpar