VELIKI PLANOVI U NP KORNATI Svrdlana ekološka sidra, nova plovila i wi-fi internet veza posvuda

MURTER/KORNATI – Iako se temeljno bave zaštitom prirode, prošla je godina svima, pa i Nacionalnom parku Kornati bila veliki izazov. Tu je, kako nam kaže ravnatelj Parka, Šime Ježina, doduše bilo dobrih stvari, naravno, manji udar na prirodu, pa su ljudi pustili da se neki procesi obnove prirodno razvijaju. Bila je to i prilika da se poslože prioriteti, ali i razrade detaljni planovi za suvremeno doba i godine koje slijede. Kornati tako idu velikim tehnološkim i ekološkim iskorakom prema naprijed. Betonske blokove i sidrenje zamijenit će suvremena svrdlana ekološka sidra i bove, a nabavljat će se nova plovila. Možda je i najbitnije da će se napokon rješiti i velika boljka ovog otočja – pokrivenost signalom. Pa kad neće teleoperateri, hoće suvremena tehnologija, za dvije godine Kornati će tako biti potpuno pokriveni bežičnim internetskim signalom.

– Kad sezona traje mjesec i pol dana, kao nama, onda je svim sektorima teško. Turizam nije jedini odgovor, ali turizam je bitan. Zato je posebno teško u ustanovama poput naše, jer upravo ova gospodarska grana stavlja veliki pritisak na zaštitu prirode – kazuje nam uvodno ravnatelj Nacionalnog parka Kornati Šime Ježina.

– U nekim svjetskim nacionalnim parkovima, poput američkog Yellowstonea je tolika navala ljudi, da su prvi put morali ograničiti broj turista. Naravno, ljudi godinu i pol dana nisu mogli putovati, ljudi su ostajali u svojoj zemlji. Hrvatska je tu u idealnoj poziciji, jer smo automobilska destinacija, a naša turistička konkurencija je, uz sve probleme koji postoje, evo vidjeli ste i požare u Grčkoj, i fizički dalje od nas.

Mi smo, dakle u idealnoj situaciji, jer se Kornati nalaze na najrazvedenijem dijelu i na sredini Jadrana. Uvijek su stoga bili mamac za nautičare i prije klasičnog rođenja nautike 80-ih godina prošlog stoljeća, ovdje su ljudi plovili stoljećima – priča Ježina.

Evo, kraj je listopada, rekao bi čovjek, otišli su gosti, no na Kornatima je i dalje gužva?

– Mi se trenutno nalazimo na otoku Levrnaka, a ovdje je i jedina prirodno pješčana plaža Lojena. Da, puno je gostiju, ali osim plaže, tu je i jedna od najzanimljivijih posjetiteljskih točki u Kornatima, jer je otok tu relativno uzak. S rive, gdje je iskrcaj brodova, do same plaže imate malo više od 200 metara. Logično je da bi većina posjetiteljskih, odnosno izletničkih brodova htjeli tu kratko stati.

Tu može biti i više stotina ljudi odjednom, a onda je to zaista malo nezgodno. Ali mi smo tu nedavno iznajmili kuću koja će biti naš posjetiteljski centar u prirodi.

Posjetitelji Kornata uvijek su osuđeni na vrijeme, jer nitko neće posjećivati ovo otočje ako je u najavi bura, jugo, kiša. Bilo kakve centre graditi nema smisla, stoga je ovo zamišljeno kao točka interpretacije, gdje bi mi sutra trebali dovoditi učenike raznih uzrasta, ja bi volio i tijekom cijele godine.

Ovdje vidimo i prezentaciju fotografija nekadašnjeg života u Kornatima. Evo naš fotograf Boris Kačan baš komentira da ovako nešto više nikad ne možemo fotografirati, izuzev da isceniramo ili izrežiramo prizor samo za kadar.

– Ovo je izložba „Sjećanje na zaborav 2“. Broj dva zato jer smo sličnu izložbu postavili u Murteru, u jednoj uskoj uličici prije dvije godine, a sad je ovo malo prošireno izdanje. Htjeli smo ovaj prostor oplemeniti, ali i pokazati izletnicima koji tu dođu kako je to bilo nekad. Materijal na kojem su printane fotografije je takav da izložba na ovom mjestu praktički može stati čitavu godinu. Posjet Kornatima je moguć i u hladnijem razdoblju godine, no, naravno to je, kako smo naveli dosta otežano planirati zbog vremenskih uvjeta.

Nadalje, izletnički brodovi su u proljeće na remontu, pa nama onda ne mogu biti na pomoći pri dovoženju gostiju. U cijeloj ovoj interpretacijskoj priči i novoj EU omotnici, mi planiramo promjenu i obnovu plovidbenog parka. Brodovi koje sad imamo stari su više od 25 godina, to su brzi patrolni brodovi za nadzor i nisu namijenjeni za posjetitelje. Kornatima nikako ne treba ni klasični posjetiteljski brod. Niti možemo biti konkurencija izletnicima, niti imamo istu rutu ili ciljeve, no željeli bi podići standard posjećivanja parka i taj brod bi trebao biti brz i do maksimalno 20 metara dužine, jer su rive na Kornatima relativno male i plitke i ne možemo imati veći brod. Nama treba i istraživački brod kojeg će koristiti znanstvena zajednica, jer imamo upita iz cijelog svijeta, pošto bi znanstvenici željeli ovdje dolaziti – kazuje nam Ježina.

Inovativne bove sa svrdlima, umjesto betonskim blokovima na dnu mora

– O bovama se u Kornatima govori odavno. Sad imamo svu potrebnu dokumentaciju. Znači, ovo nije gospodarska koncesija jer se bove ne naplaćuju, niti se mogu dati u potkoncesiju bilo kome. Tek sad dolazimo u fazu da bove legalno možemo postavljati, jer sve ovo do sad nije bilo legalno. Posljednjih 20 godina neki su postavljali bove, naravno, to nisu naše, već su ih ugostitelji bili primorani postavljati. Nije bilo ni okvira za legalno korištenje bova, odnosno načina na koji se to može izvesti. Činjenica je da se bova ne bi smjela naplatiti nikome, niti uvjetovati njeno korištenje. No toliko o tome – priča Ježina i pojašnjava više o projektu koji će konačno u Kornate dovesti red po pitanju sigurnog priveza nautičara.

Kroz iduće desetljeće u NP Kornati neće biti moguće sidrenje

– Naš projekt sad obuhvaća 224 bove. Još 2015. godine, kad se počelo pričati o ovome, 90% bova trebalo je biti vezano za svrdlo koje će biti ubušeno u morsko dno, dakle minimalno invanzivna metoda, za razliku od betonskih blokova, kojih je trebalo ostati minimalno. Ali sada idemo u izmjenu projekta u kojem ćemo anulirati baš sve blokove, tako da će sutra u Kornatima sva sidrišta biti bove privezane za svrdla na dnu mora. Kad završi sezona, u listopadu, mi onda skidamo bove, a dolje na dnu se više ništa ne vidi. Mi znamo točne lokacije gdje su svrdla i dogodine opet samo privežemo bove na isto mjesto. Kroz dva EU projekta sada idemo s ovim planovima. Kad se postavi ovih 224 bova, nautičari će biti jako ograničenji sa sidrenjem, jer će se smjeti sidriti samo tamo gdje nema bova. Naš stari prostorni plan predvidio je 19 sidrišnih uvala, no sad revidiramo i radimo novi Plan upravljanja parkom za sljedećih 10 godina, a paralelno s tim idemo s novim prostornim planom koji će definirati hoćemo li imati mogućnosti za još bova. No svakako, sidrenje će se nakon toga u parku ograničiti. Idemo ka tome da u idućem desetljeću nema sidrenja u NP Kornati.

Na Kornatima postoji i puno pontona, za koje bi željeli da se legaliziraju, jer to je s aspekta zaštite prirode najbolje rješenje. Kad sve to riješimo, znat ćemo konačno i koja je naša vršnost, odnosno koliko plovila zaista imamo u Kornatima. Danas znamo broj plovila samo po plaćenim ulaznicama.

Kornati će biti pokriveni internet mrežom

– Ustanova već dugo radi na problemu loše pokrivenosti signala za mobitel. Operateri su započeli s određenim procesima, pa je sve stalo, no naša je želja da započnemo s projektom digitalizacije, kroz koju bi se mogao prije svega riješiti internet signal i mreža koja bi bila nama važna za nadzor i sigurnost gostiju u parku. Ukratko, plan je da taj projekt zaživi u iduće dvije godine, dakle, kompletna pokrivenost Nacionalnog parka signalom, onda bi to i nama kao ustanovi za zaštitu i nadzor značilo sve. Drugo, svi posjetitelji bi imali wi-fi signal, pa bi osim praćenja njihovog broja, znali i gdje su – na sidru, privezištu, u marini ili kod ugostitelja, a koliko ih plovi. Ne smije se zaboraviti da su Kornati i međunarodni plovni put i da želimo, ne možemo postaviti rampu, odnosno zabraniti prolaz. Nautičari se zaustavljaju u onom trenutku kad bace sidro ili kad se negdje vežu i tada im možemo prići i provjeriti imaju li ulaznicu.

Dakle, ukoliko i dalje ne bude signala za mobitel, uskoro će se u Kornatima moći komunicirati preko internetskih aplikacija?

– Tako je. Radimo na projektnoj dokumentaciji, pa je o samom projektu još rano govoriti, ali sredstva za to postoje i stvar je samo tehničke izvedbe, no kroz dvije godine bi se to sve trebalo izrealizirati. Tehnologija za to postoji, kao i niz mogućnosti i to je možda i najvažniji projekt koji nas čeka u ovom trenutku. Kad bi se to napravilo, onda ćemo moći govoriti i o sustavu pametnih bova koje nećete moći ni otvoriti, ako nemate ulaznicu. Svatko, tko kupi ulaznicu, moći će se privezati, a mi ćemo znati gdje je tko i koja je bova slobodna, odnosno koja nije. Ako bude slobodnih bova, ona je vaša. Zasad se ne bavimo rezerviranjem bova, no tko kupi kartu, ima svako pravo i privezati se na bovu i nitko ga ne bi smio dirati. Pametne bove postoje, ali je problem signala. Kad to riješimo, onda smo riješili i ovaj drugi problem – kazuje Ježina i dodaje da uz pametne bove onda mogu postaviti i pametne spremnike za odvojeni otpad i niz suvremenih alata koji će njima olakšati posao, a gostima boravak u parku.

Ulaznica u parku – najskuplja ulaznica

– Kod nas tradicionalno vrijedi da su ulaznice kupljene u samom parku, ujedno i najskuplje. Mi danas imamo razgranatu mrežu prodaje, gdje u svim marinama možete kupiti povoljniju kartu. Razlika u cijeni je čak 50 posto! Znači, vi ćete sad recimo uploviti u park brodom od 18 metara i kod nas platiti 1200 kuna, a ista ta karta, ako je kupite prije ulaska u park koštat će vas 600 kuna. Cijene su po metru broda, a trodnevne karte su i još jeftinije. A postoji i internet web shop platforma „Parkovi Hrvatske“, gdje doslovno možete unaprijed kupiti karte za sve što vas zanima. No, mi smo pokrenuli i vlastiti web shop koji je prošle godine unatoč covidu radio sjajno, a ove godine radi i još bolje jer taj kanal prodaje ima 200-postotni rast. Imamo i dobru suradnju s ugostiteljima, gdje također ako ste njihov gost možete nabaviti povoljniju kartu za nacionalni park.

Nijedan gost nema potrebu ući u park bez karte, jer danas su svi, a pogotovo naši tradicionalni gosti nautičari, jako dobro informirani – kazuje Ježina i zaključuje da će od modernizacije Nacionalnog parka koristi imati svi, kako nautičari, jednako tako park i domicilno stanovništvo.

Kraj razgovora zaključili smo brojkama koje vesele. Nacionalni park Kornati bilježi 40-postotni rast kompletnog prometa prethodne godine, a stigao je i 2019. godinu koja se smatra rekordnom. No, s obzirom na to da se sezona ne predaje ni u drugoj polovini rujna, a sad je i najljepše vrijeme za nautiku, za očekivati je da će Nacionalni park Kornati ići uzlaznom ekonomskom putanjom.

Jurica Gašpar