3 min. čitanja

JESTE LI ZNALI? Da se Afrika nije u prošlosti „gibala“ ne bi nastalo Sredozemno more!

U petoj rubrici “Jeste li znali?”, koju priprema Gordana Igrec, nešto više o fenomenu nastanka Jadrana i Sredozemlja.

Da – se na Dugom otoku, usred strmoglavih padina i zadivljujućeg zaljeva Telašćice, ugnijezdilo predivno jezero Mir. Ne razlikuje se od mora samo bojom nego i toplinom. Ponekad ljeti, kad kupačima u moru postane hladno, u Miru je ugodno toplo, no na zimu mu temperature padaju i do 5 stupnjeva. Jezero je nastalo nakon zadnjeg ledenog doba kada je došlo do podizanja morske razine za otprilike 120 metara. Dužina mu je otprilike 900 metara, a najveća širina za otprilike 300 metara.

Photo: Boris Kačan

Da – prema istraživanjima UNESCO-a iz 2003.godine Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokome 5.mjestu u Europi, a na 42.mjestu u svijetu. Ukupni vodni resursi na teritoriju Hrvatske iznose oko 25 milijardi kubnih metara u godini. Obnovljive zalihe podzemnih voda u Hrvatskoj procjenjuju se na oko 9 milijardi kubnim metara u godini. Od toga se koristi oko 4,5 posto zaliha, odnosno oko 400 milijuna metara kubičnih u godini. No zbog sezonske raspodjele oborina i topljenja snijega, ljeti vode često manjka, posebice u obalnome, krškom području.

Da – se na poluotoku Gradini u Rogoznici nalazi jezerce eliptičnog oblika koje je dobilo naziv Zmajevo uho. Ispunjeno je slanom vodom i duboko usječeno u stijene obrasle makijom i nižim raslinjem. S morem je povezano špiljom čiji se otvor može vidjeti na površini vode. Špilja se naziva Zmajevo uho, te je veća i dulja od samog jezera. Uz egzotično ime vežu se brojne priče i legende.

Da – Mljet nema samo poznata jezera, već i blata. U najnižim dijelovima polja kod Blata umjesto loze i povrća šušti trska. Ovdje se nataložila voda, pa je nastala prava mala močvara. Na Mljetu su to blatine kod Sobre, Blata, Prožure i Kozarice, koja je djelomično meliorirana. Hodanje za ljude je nesigurno, no životinje i biljke tu nalaze raj. Plivaju patke, liske, mlakuše, a uz rubove krekeću žabe i mirno plove kornjače.

Photo: Boris Kačan

Da – je jedna od najžilavijih lokvi, ona (Diviška lokva) u krškom dijelu Krka pored Baške, usred labirinta suhozida. Stočari održavaju upravo takve lokve i kao vodu za piće njihovu blagu, ali uz „gusterne“ i samim ljudima na otocima i Dalmatinskoj zagori u suhim ljetnim mjesecima. Lokve su male vodene površine u inače bezvodnom kršu, razasute svuda po obali i otocima.

Da – je Jadransko more u odnosu na ostala svjetska mora, poprilično – slano. Slanost u površinskom sloju prosječno iznosi 38,30 posto, a nešto je manja na sjeveru zbog pritjecanja velikih talijanskih rijeka koje razrjeđuju more.

Photo: Morski.hr

Da – je cijelo područje Sredozemnog mora ostatak negdašnjeg oceana Tetisa, smještenog u tadašnjem tropskom području. Afrička ploča se, međutim, snažno gurala na sjever i smanjivala Tetis, čiji je ostatak današnje Sredozemno more.

PROČITAJTE JOŠ: JESTE LI ZNALI? Najbolja poznavateljica života pomoraca je Finkinja, Jatta Molilanen

Priredila: Gordana Igrec

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.