2 min. čitanja

Jesetra, riba još iz doba dinosaura, koja je na rubu izumiranja

Jesetra, riba još iz doba dinosaura, koja je na rubu izumiranja
Foto: HRT / Screenshot

Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) objavila je procjenu rizika od izumiranja vrsta - prvu takvu u 13 godina. Nažalost, rezultati nisu dobri. U posebno lošem stanju su jesetre.

Svih 26 preostalih vrsta jesetri ugroženo je, a neke su i potpuno nestale. Time su vrste koje su na planetu prisutne još od postojanja dinosaura na rubu izumiranja zbog našeg djelovanja.

- To je jedna od najstarijih porodica ribe. Za njih je karakteristična impozantna veličina i dugovječnost. Neke vrste mogu narasti čak i do 6 metara dužine i doživjeti sto godina. Većina ih živi u moru, a mrijeste se u rijekama -  objašnjava Iva Svilar iz “World Wide Foundation Adria” (WWF Adria).

Na našim prostorima najrasprostranjenija i većini najpoznatija je ‘kečiga’ koja obitava u Hrvatskoj i ostalim zemljama donjeg Podunavlja.

Foto: Wikimedia

- Hrvatska nema brojne populacije jesetri, pogotovo u Jadranskom moru. No, u rijekama crnomorskog slijeva nešto je bolja situacija i tu se najčešće i može uloviti kečiga. To je jesetra koja živi u srednjem Dunavu. U Hrvatskoj ona naseljava Dunav, Savu, Dravu i sve njihove pritoke, dodaje Svilar i naglašava kako se radi o jednoj od najugroženijih vrsta riba na svijetu.

- Imaju svega nekoliko preostalih prirodnih staništa koja im pružaju odgovarajuće uvjete za opstanak. Mnogo je razloga za to, a najvažniji su krivolov, gubitak prirodnih staništa, te klimatske promjene. No, većina je uzrokovana ljudskim aktivnostima, to jest prekomjernog ribolova. Cijena njihovog kavijara, odnosno ikre, ekstremno je visoka i obično se otkupljuje od tek ubijenih ženki jesetre. I njihovo je meso na cijeni jer se smatra delikatesom. Crno tržište cvjeta, posebice na dunavskom području - napominje.

U sklopu svog “LIFE SWiPE” projekta koji provodi na području Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine, WWF Adria pokušava poboljšati situaciju te smanjiti broj kaznenih djela za sve zaštićene divlje vrste. Rade na boljoj suradnji – kako graničnoj, regionalnoj, tako i europskoj i međunarodnoj.

- Pored krivolova i gubitka staništa, veliki su problem, dodaje Svilar, i brane hidroelektrana jer potpuno mijenjaju izgled okoline u kojoj se grade te utječu na druge dijelove rijeke fragmentacijom staništa. To izaziva promjene brzine, temperatura vode, te sastava dna što kasnije ima posljedice na smanjenje kisika u vodi i zamuljivanje šljunčanog dna na kojem se ribe mrijeste, naglašava Svilar.

Kako građani mogu pomoći?

- Mogu se izgraditi riblje staze, koje bi posebno pomogle ovim migratornim vrstama. Važno je i da se već postojeći zakonodavni okviri uspješno implementiraju, i da suradnja u sprječavanju glavnih rizika za sve vrste jesetri svedu na minimum. Samim time će one biti zaštićenije i brojnost njihovih populacija će se povećati - zaključuje Svilar.

Z.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.