Jedriličarska škola iz Pule organizira jedrenje oko plinskih platformi - Javili im se iz kapetanije: "Kako to mislite izvesti usred zone zabrane plovidbe? Posjetit ćemo vas!"

PULA - Iz škole jedrenja Veruda u Puli odlučili su se na neuobičajen marketinški potez, oglasiti plovidbu u blizini plinskih platformi u Jadranu. I sve bi to bilo u redu, da plovidba u blizini takvih objekata iz sigurnosnih razloga nije najstrože zabranjena, na što ih je upravo putem Facebooka ispod ovog oglasa upozorio i jedan od zaposlenika Lučke kapetanije. No, što se zapravo dogodilo?

"Jeste li izbliza upoznali Ivanu, Anu i Vesnu? Bili bi ste da ste jedrili blizu "čeličnih divova" Jadrana! Od 5. do 8. ožujka isplovljavamo prema usamljenim "damama" – plinskim platformama na otvorenom moru. Ovo nije klasična đita, već Advanced Offshore trening: noćna navigacija, identifikacija svjetlosnih karakteristika i život u sustavu gvardija. Sirovo, edukativno i potpuno drugačija perspektiva našeg mora", stoji između ostalog u ovom oglasu.

Ispod oglasa je komentirao, kako smo naknadno doznali, djelatnik Lučke kapetanije Pula:

- Idući tjedan će vas posjetiti djelatnici Lučke kapetanije Pula, da im malo pojasnite, na temelju koje zakonske odredbe mislite izvesti "navigaciju pod svjetlima platformi", usred zone zabrane plovidbe?

Administrator Facebook stranice ove jedriličarske škole mu je odgovorio da je pobrkao činjenice i da će ga rado "educirati kako se čitaju nautičke karte".

Vlasnik škole jedrenja: "Nije zabranjeno za promet svim plovilima"

Nazvali smo Roberta Šarića, vlasnika škole jedrenja Veruda i jednog od iskusnijih hrvatskih jedriličara koji jedri svjetske jedriličarske utrke, da ga pitamo koja je svrha oglašavanja plovidbe u blizini osjetljivih objekata poput plinskih platformi?

- To područje nije zabranjeno za promet svim plovilima, nego težim od 200 BRT– i to se uči na standardnom tečaju i čita na kartama, kazao je telefonom za Morski HR Šarić.

- Naravno da jedrilicom neću proći ispod platforme i da se drži sigurna udaljenost - dodaje.

Koja je poanta voditi turiste u blizinu platformi, pogotovo danas u vrijeme općih sigurnosnih rizika i terorizma? Vi doslovno vodite ljude da dolaze snimati osjetljivu infrastrukturu.

- To nije ništa drukčije nego bilo koja druga zona. Imate u Hrvatskoj stotinu drugih zona koje su isto tako zabranjene za brodove od 200 BRT-a. Koliko imamo vojnih instalacija na našoj obali? Regate se godinama organiziraju u tom području i prolazi se između tih platformi. I vi biste s Morskog trebali biti upoznati s time i bilo tko, tko zna čitati kartu - odgovorio nam je.

Dobro, ali vi u svojim reklamama idete toliko daleko da snimate doslovno ljude na tim platformama, to ne djeluje baš bezazleno, zar ne?

- To je samo jedan marketinški trik. Ne idemo recimo oko Suska i nazad, nego oko platforme i nazad. Sve snimke su naše. Ovu snimku je snimio prijatelj fotograf koji ima teleobjektiv. Nismo bili blizu te platforme. - pojasnio nam je razloge ovakvog oglašavanja.

Zakonski striktno i strogo regulirana plovidba

Sigurnost oko odobalnih objekata (platformi) strogo je regulirana kako bi se spriječile ekološke katastrofe, oštećenja infrastrukture i gubitak ljudskih života. U Hrvatskoj, kao i u većem dijelu svijeta, ova su pravila usklađena s međunarodnim konvencijama.

Oko svake platforme (bilo da je samopodizna, poluuronjiva ili fiksna) uspostavlja se sigurnosna zona, koja obično iznosi 500 metara mjereno od svake točke vanjskog ruba objekta. U Hrvatskoj je to regulirano Pomorskim zakonikom (članak 37). U nekim slučajevima, zona može biti i veća ako su sidreni sustavi platforme (npr. kod poluuronjivih platformi) razvučeni dalje od 500 metara. Tada se zona označava prema položaju najudaljenijih sidara.

Tko ne smije ploviti?

Zabrana se odnosi na sve plovne objekte (brodove, brodice, jahte itd.) koji ulaze u sigurnosnu zonu bez odobrenja. Izuzeci mogu se odobriti od strane Ministarstva obrane ili drugih nadležnih tijela za specifične slučajeve, ali strani plovni objekti općenito ne smiju ulaziti u zabranjene zone.

To uključuje:

• Ribarske brodove (posebno zbog opasnosti od zaplitanja mreža u podmorske instalacije).
• Jahte i brodice za razonodu.
• Trgovačke brodove na tranzitnim rutama.

Ali postoje i iznimke; naime, postoje vrlo specifične situacije i tipovi plovila kojima je dopušten ulazak:

• Opskrbni brodovi (Supply vessels): Brodovi koji prevoze posadu, hranu, gorivo i opremu za potrebe platforme.
• Brodovi za hitne intervencije: Stand-by brodovi koji su stalno u blizini radi spašavanja ili gašenja požara.
• Istraživački brodovi: Uz posebnu dozvolu operatera platforme i nadležnog ministarstva.
• Plovila u nevolji: U slučaju "više sile" (kvar motora, spašavanje života), pod uvjetom da se odmah jave kontroli platforme ili obalnoj straži.

Zašto postoje ove zabrane?

Razlozi su primarno sigurnosne i tehničke prirode:

Sudar broda s platformom može uzrokovati strukturno zatajenje platforme i nekontrolirano istjecanje plina ili nafte. Oko platformi se nalazi mreža cjevovoda, energetskih kabela i senzora na morskom dnu koji su izuzetno osjetljivi na sidrenje ili koćarenje. Platforme su postrojenja s visokim rizikom od požara i eksplozije; neovlaštena plovila predstavljaju dodatan rizik (npr. neispravne električne instalacije na starim brodicama). Ograničenje pristupa olakšava nadzor i sprječavanje zlonamjernih upada.

Zakonski akti

Pravila nisu proizvoljna, već se temelje na međunarodnom i nacionalnom pravu:

• UNCLOS (Konvencija UN-a o pravu mora): Članak 60. izričito dopušta obalnim državama uspostavu sigurnosnih zona od 500 metara oko umjetnih otoka i instalacija.
• COLREG (Međunarodna pravila o izbjegavanju sudara na moru): Definira obveze zapovjednika brodova u blizini ovakvih objekata.
• Pomorski zakonik: Temeljni dokument koji regulira sigurnost plovidbe i ovlasti Lučkih kapetanija.
• Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika: Definira pravila postavljanja objekata i obveze operatera (npr. INA).
• Pravilnik o sigurnosti plovidbe: Detaljno propisuje način označavanja platformi na pomorskim kartama i svjetlosnu/zvučnu signalizaciju.

Naravno, svaka platforma prethodno mora biti unesena u službene pomorske karte, a njezina pozicija se redovito oglašava putem "Oglasa za pomorce" (Plovput).

Nadzor provodi VTS Hrvatska (Vessel Traffic Service) koristeći radarski sustav i AIS. Svaki ulazak u zonu bez najave aktivira alarm, a snimka se koristi kao dokazni materijal u sudskom postupku.

Kazne za kršenje

Kazne su propisane u prekršajnim odredbama Pomorskog zakonika i povezanim propisima o sigurnosti plovidbe; konkretni iznosi variraju ovisno o prekršaju (npr. za slične povrede poput neovlaštenog ulaska u zone kreću se do nekoliko tisuća eura, ali točni iznosi za platforme definirani su u inspekcijskim i kaznenim odredbama). Lučke kapetanije izriču kazne na licu mjesta ili u postupku.

Jurica Gašpar