James Cook je prije točno 253. godine bio prvi Europljanin koji je prešao Antarktički krug

Na današnji dan, dakle 17. siječnja 1773.  godine britanski moreplovac James Cook na HMS Resolution postao je prvi Europljanin koji je prešao Antarktički krug, otvarajući put istraživanju najjužnijih mora. Taj događaj tijekom drugog putovanja (1772.-1775.) označio je ključni trenutak u povijesti pomorskog istraživanja.​

Potraga za južnim kontinentom

James Cook zapovijedao je ekspedicijom s dva broda: HMS Resolution i HMS Adventure, ciljajući potragu za hipotetičkim južnim kontinentom Terra Australis. Nakon zaokretanja rta Dobro nade, 17. siječnja 1773. godine Resolution je prvi prešao 66°33' južne širine, Antarktički krug, unatoč ledenim uvjetima i olujama. Ekspedicija je kasnije više puta prešla krug, dosegnuvši 71°10' S 1774., ali nije ugledala samu Antarktiku.​

Cookovo drugo putovanje imalo je nekoliko ključnih ciljeva, usmjerenih na istraživanje Tihog oceana i rješavanje geografskih misterija.​

Glavni znanstveni i geografski cilj bio je dokazati ili opovrgnuti postojanje hipotetičkog velikog južnog kontinenta, Terra Australis Incognita, koji su antički filozofi pretpostavljali. Cook je trebao istražiti njegove obale, resurse, biljke i stanovništvo ako postoji, ili mapirati more ako ne.​

Ekspedicija je trebala otkriti i kartografirati nepoznate otoke, izmjeriti obale Novog Zelanda i testirati metode protiv scorbuta u dugotrajnim plovidbama. To je uključivalo susrete s domorocima i prikupljanje botaničkih i zooloških uzoraka.​

Britanski Admiralitet htio je ojačati britansko prisustvo pred Francuzima i Rusima, tražeći nove trgovačke rute i teritorije u južnim morima. Cook je koristio napredne karte i instrumente za precizno mjerenje širine i dužine.

Cookovo postignuće opovrnuglo je mitove o prostranim, nastanjenim južnim zemljama i dokazalo negostoljubivost kontinenta. Otkriveni su otoci poput Južne Georgije i Južnih Sandwichovih otoka, a natječanja s Francuzima i Rusima potaknula su daljnja istraživanja koja su Antarktiku "otkrila" 1820-ih. Cookovi dnevnici postali su temelj za moderne pomorske karte i znanstvena tumačenja klime.​

Cookov podvig inspirirao je sigurnosne inovacije u polarnim vodama, uključujući bolje ledolomce i navigacijske alate. Danas, s godišnjicom, znanstvenici podsjećaju na važnost zaštite Antarktike prema Ugovoru iz 1959., naglašavajući Cookovu ulogu u očuvanju tih područja.

D.G.