Istraživanje kretanja razine mora uz pomoć DNK hobotnice

Foto: Unsplash

SVIJET - Znanstvenici istražuju tragove kretanja razine mora zapisanih u DNK hobotnice jer geni posebne vrste hobotnica sadrže 'zapise' o otapanju ranije antarktičke ledene ploče.

Znanstvenici koji proučavaju klimu pokušavaju otkriti je li se tijekom zadnjeg 'međuledenog' razdoblja prije oko 125.000 godina, kada su globalne temperature bile slične današnjima, ledena ploča potpuno urušila.

Ona sadrži dovoljno vode da podigne razinu mora za 3 do 4 metra uz strah da bi je globalno zagrijavanje moglo uskoro gurnuti prema brzom otapanju, piše Guardian.

Moguće je da su otkrili glavni trag o budućoj sudbini ledenog pokrivača kontinenta duboko u DNK antarktičke Turquetove hobotnice, što budi strahove da bi globalno zagrijavanje moglo uskoro pokrenuti brzo otapanje. Tim od 11 znanstvenika proučavao je genetiku ove vrste koja živi oko antarktičkog kontinenta oko 4 milijuna godina.

DNK hobotnice sadrži zapise o prošlosti, uključujući kako i kada su se različite populacije kretale i miješale, razmjenjujući genski materijal. Genski uzorci uzeti su od 96 jedinki prikupljenih tijekom tri desetljeća s područja cijelog kontinenta.

Otkriveni su jasni znakovi da su se prije oko 125.000 godina neke populacije hobotnica na suprotnim stranama ledene ploče zapadne Antarktike pomiješale, a jedini vjerojatni put bio je morski put između južnog Weddellova mora i Rossova mora.

- To se moglo dogoditi samo ako se ledena ploča potpuno urušila - rekla je dr. Sally Lau, genetičarka koja je vodila istraživanje. Navela je da se informacije o promjenama u DNK hobotnice mogu koristiti kao 'sat', omogućujući točno određivanje razdoblja kada se ta vrsta u navedenim morima miješala.

Profesor Nick Golledge, koautor istraživanja, kazao je da je razlog za veliku zabrinutost to što kada ledena ploča dosegne prekretnicu, topljenje postaje 'samoodrživo' i nastavlja se najmanje stoljećima.

Rekao je da je ruta koju su hobotnice koristile otprilike 1.500 do 2.000 metara ispod vrha sadašnjeg ledenog pokrivača. Taj bi kanal bio dubok oko 1.000 metara, ali plići bliže rubu.

- To je veliki dio oceana i značajan morski put kroz koji organizmi mogu prijeći - naveo je i dodao da u posljednja dva desetljeća stopa gubitka leda na zapadu Antarktike raste.

Prema zadnjoj procjeni UN-a, tijekom posljednjeg međuledenog razdoblja temperature su bile između 0,5 i 1,5 stupnjeva toplije od razdoblja neposredno prije industrijske revolucije. Razina mora bila je između 5 i 10 metara viša nego danas.

Autori istraživanja kažu da njihova otkrića upućuju na to da je čak i uz globalno zagrijavanje od 1,5 stupnja, što je najambiciozniji cilj prema globalnom Pariškom sporazumu o klimi, budućnost ledene ploče zapadne Antarktike neizvjesna.

Profesor Nathan Bindoff, oceanograf i stručnjak za Antarktik, istaknuo je da uz tako visoke razine mora znanstvenici vjeruju da je topljenje ledene ploče zapadne Antarktike moralo pridonijeti porastu razine mora.

Bindoff, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je korištenje DNK hobotnica "posljednji način na koji bih pomislio kako dobiti dokaze o velikim promjenama razine mora koje proizlaze iz kolapsa ledene ploče zapadne Antarktike".

U najnovijem izvješću UN-a o klimi, prema Bindoffu, upravo je veza visoke razine mora s ledenim pokrovom zapadne Antarktike jedno od najneizvjesnijih područja.

- Ovo istraživanje još je jedan dokaz koji smanjuje neizvjesnost o tome kako se ova ledena ploča razvijala u prošlosti i to je ključno za naše razmišljanje o budućnosti - smatra Bindoff.

Profesor Richard Alley, vodeći stručnjak za ledenu ploču, navodi da, iako postoje dokazi da se ledena ploča urušila prije više milijuna godina, još uvijek nismo sigurni je li otopljena tijekom posljednjeg međuledenog razdoblja.

Opisao je istraživanje hobotnice kao "zanimljivo i važno" i rekao da je ojačalo argumente za gubitak ledenog pokrivača tijekom posljednjeg međuledenog razdoblja.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ: