>
  3 min. čitanja

Istraživanja živih organizama rijeke Krke potvrdila da se metali više nakupljaju u ribljim nametnicima nego u probavilu riba

Istraživanja živih organizama rijeke Krke potvrdila da se metali više nakupljaju u ribljim nametnicima nego u probavilu riba
Foto: Institut Ruđer Bošković

Tim znanstvenica iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša te Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković (IRB) i partneri iz Francuske, Češke i Škotske nedavno su proveli istraživanje o utjecaju otpadnih voda i onečišćenja metalima na bioraznolikost rijeke Krke proučavajući endemsku vrstu ribljih nametnika kukaša. Ovo istraživanje je po prvi puta u svijetu ukazalo na detaljniju raspodjelu i lokalizaciju elemenata u različitim dijelovima tijela kukaša. Rad je objavljen u uglednom časopisu Science of the Total Environment.

- Do sad nije bilo poznato kako se metali nakupljaju u ovim organizmima, ali zahvaljujući kombinaciji modernih metoda elektronske mikroskopije i spektrometrije, naš je tim uspio po prvi puta lokalizirati odabrane elemente u kukašima - objašnjava dopisna autorica na radu dr. sc. Vlatka Filipović Marijić iz Laboratorija za biološke učinke metala IRB-a.

Kukaši su crijevni nametnici u mnogih kralješnjaka, pa tako i riba, koji nemaju vlastiti probavni sustav i oslanjaju se na apsorpciju esencijalnih hranjivih tvari, uključujući i metale, kroz površinu riba. Karakteristične strukture kukaša su rilo, kojim se pričvršćuju za stijenku probavila, te kukice i trnovi koji također imaju ulogu u pričvršćivanju.

Endemska vrsta kukaša iz rijeke Krke, Dentitruncus truttae Sinzar, 1955.

U prethodnim istraživanjima kukaši su se pokazali kao organizmi koji imaju iznimnu sposobnost akumulacije metala čime potencijalno ponekad i štite svoje domaćine, ali sam mehanizam zaštite, kao i učinkovite akumulacije metala, nije bio poznat. Stoga je svojem istraživanju ovaj tim znanstvenika odabrao rijetku endemsku vrstu kukaša iz rijeke Krke, Dentitruncus truttae Sinzar, 1955, koja je zabilježena samo u nekim područjima Bosne i Hercegovine, Italije te Hrvatske.

U ovom su radu znanstvenici po prvi puta istraživali lokalizaciju odabranih elemenata (ugljika, kalcija, bakra, željeza, dušika, natrija, kisika, fosfora, olova, sumpora, selena i titanija) u tri dijela tijela kukaša odnosno trnovima na trupu, unutarnjem dijelu rila te unutarnjoj površini tijela ovih specifičnih organizama, što čini prvi korak prema razjašnjavanju unosa elemenata u prirodnim uvjetima.

U istraživanju su se koristili kombinacijom metodama transmisijske elektronske mikroskopije (TEM) i masene spektrometrije sekundarnih iona (NanoSIMS), što je bila prva primjena u parazitologiji. TEM omogućava lokalizaciju unutarstaničnih struktura i točnije definiranje područja za analizu NanoSIMS-om na nanometarskoj razini te se unutarstanične strukture snimljene pomoću TEM-a mogu povezati s oslikavanjem elemenata dobivenim pomoću NanoSIMS-a.

- Koncentracije metala potvrdile su saznanja o višoj akumulaciji u kukaša nego u probavilu riba, a kemijski sastav kukaša u svim odabranim strukturama je ukazao na najveću količinu ugljika, kalcija, dušika, natrija, kisika i sumpora, kao važnih i esencijalnih elemenata u svim živim stanicama. Akumulacija je uglavnom bila izraženija u trnovima i tegumentu, kao strukturama uključenim u apsorpciju esencijalnih elemenata i hranjivih tvari. Od elemenata u tragovima u svim istraživanim strukturama je prevladavalo željezo, dok smo bakar uspjeli lokalizirati u trnovima i rilu, ali ne i u površinskom tegumentu što govori o različitim funkcijama tih struktura. Dobiveni rezultati daju vrijedne podatke za znanstvenu zajednicu i okolišnu parazitologiju te predstavljaju preliminarne rezultate u svijetu za bilo koju vrstu kukaša - navodi dr. sc. Marijić.

- Ubuduće, trebalo bi usporediti distribuciju elemenata u kukašima čiji su domadari izloženi različitim razinama onečišćenja, odnosno i s onečišćenih i čistih lokacija, kao i između različitih vrsta kukaša te se uspješna lokalizacija većeg broja elemenata u tragovima očekuje u nametnicima izloženim višim koncentracijama metala, nego što je u krškoj rijeci Krki - zaključuje dr. sc. Tatjana Mijošek, poslijedoktorandica u Laboratoriju za biološke učinke metala IRB-a.

Ovo zanimljivo istraživanje provedeno je u suradnji s kolegama s IPREM Instituta i Sveučilišta u Bordeauxu u Francuskoj, Instituta za parazitologiju u Češkoj te kompanije WellFish Diagnostics u Škotskoj. Dodatno, zajednička suradnja sa znanstvenicima s IPREM Instituta u Pau omogućila je i znanstveno usavršavanje mladih hrvatskih znanstvenika u novim tehnikama visoke rezolucije. Rad je proveden u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost 'Akumulacija, unutarstanično mapiranje i učinci metala u tragovima u akvatičkih organizama (AQUAMAPMET; IP-2014-09-4255)' voditeljice dr. sc. Marijane Erk iz Laboratorija za bioanalitiku, navode iz Instituta Ruđer Bošković.

I.B.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.