Iako obično odu u hibernaciju krajem desetog mjeseca, zbog jako tople jeseni poskoci su još uvijek vrlo aktivni

Zbog pretople jeseni, zmije su još vrlo aktivne, pokazuje to nedavni slučaj s Hvara gdje je penjača ugrizao poskok.

Koliko je neobično da zmije u ovo doba godine još uvijek ne spavaju objasnio je Neven Vrbanić, poznati hrvatski uzgajivač zmija, koji u svome domu ima oko 170 vrsta zmija.

- Nije neobično da su vani, jako ovisi o vremenu, još su aktivni zbog toplog vremena. Priroda se isto izgubila. Poskoci obično odu u hibernaciju krajem desetog mjeseca, početkom studenog, no sada su poskoci još aktivni - naglasio je za N1 Vrbanić.

Isto je potvrdio i izvanredni profesor s PMF-a Zoran Tadić koji sve povezuje s klimatskim promjenama.

Ugrizao ga poskok na Hvaru, pa pet sati čekao do primanja seruma

Roko Roić, penjač i IT poduzetnik koji živi na relaciji Zagreb - Hvar, prošlog je tjedna na Hvaru doživio ugriz poskoka. Opisao nam je što mu se dogodilo i kako je otprilike pet sati nakon ugriza došao do seruma koji mu je spasio život. 46-godišnjeg Roića je ugrizla jedna od

Morski HRJurica Gašpar

- Ne čudi me da ga je ugrizao poskok: u ovo ludo doba klimatskih promjena kada i voćke sada cvjetaju, aktivne su i zmije, jer je (pre)toplo. Mislim da to nije dobro za zmije, jer sve naše zmije moraju imati period mirovanja, na hladnoći, da bi se u proljeće mogle uspješno razmnožavati. Kako će to dalje ići i kako će se zmije prilagoditi, ostaje da vidimo. Na nekim grčkim otocoma, poskoci i ne hiberniraju, jer je cijelu godinu relativno toplo - ističe prof. Tadić.

Naš poznati uzgajivač zmija ističe da hibernacija znači mirovanje, tako da se poskoci onda negdje zavuku, u rupe, pukotine, duboko pod zemlju.

Otrov poskoka i ne mora ugroziti život, sve ovisi kakvo je stanje organizma prije ugriza, teže kod starijih ljudi i djece, istaknuo je Vrbanić.

Splitska infektologinja objasnila je kad ugriz ove zime predstavlja opasnost po život.

- Ugriz poskoka može se prezentirati blagom kliničkom slikom ako ugrizom nije došlo do bitnije injekcije otrova (tzv. suhi ugriz), ali i teškom kliničkom slikom kada se obično radi o ugrizima zmija sa značajnom distribucijom veće količine otrova, osobito kod ugriza bližih velikim krvnim žilama, nerijetko kod djece, sa znacima lokalnog i sistemskog otrovanja koje može biti i životno ugrožavajuće - kaže doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, predstojnica Klinike za infektologiju u KBC-u Split.

Docentica Pavičić Ivelja istaknula je i kako je najbolje postupiti u slučaju ugriza poskoka.

- Ako se ugriz zmije ipak dogodi cilj je unesrećenog umiriti, isprati ranu od ugriza (ne isisavati otrov, ne podvezivati), imobilizirati ruku ili nogu (ovisno o lokalizaciji ugriza) i što je moguće prije transportirati unesrećenog u zdravstvenu ustanovu kako bi se ordinirao antiviperini serum i ostala potrebna terapija. Cilj je da se unesrećeni što manje pri tome kreće jer i pretjerana fizička aktivnost može doprinijeti distribuciji toksina u tkiva - savjetuje infektologinja.

Liječnica je za kraj dodala da se antiviperini serum primjenjuje kod srednje teških i teških oblika otrovanja nakon zmijskog ugriza i u tim slučajevima serum može spasiti život ugroženom, kao i da u KBC Split imaju na raspolaganju dovoljno doza antiviperinog seruma.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Domarica NP Paklenica o ugrizu poskoka: “Ovo je nacionalni, a ne gradski park i laž je da nema znakova upozorenja!”

Šestogodišnjeg dječaka Thibautsa iz Belgije je prije pet dana ugrizao poskok dok je s obitelji šetao Nacionalnim parkom Paklenica. Otac ga je nosio na ramenima što se pokazalo kao jedan od poteza koji mu je spasio život. Da je hodao, krv bi brže kolala te bi se otrov brže širio

Morski HRJurica Gašpar