>
  3 min. čitanja

Googleovi podmorski optički kabeli pomažu u otkrivanju potresa i tsunamija

Googleovi podmorski optički kabeli pomažu u otkrivanju potresa i tsunamija
Foto: Youtube / Screenshot

Koristeći Curie, 10.000 kilometara dugačak Googleov podvodni optički kabel koji povezuje Los Angeles s Valparaisom u Čileu, istraživači su demonstrirali novu metodu za otkrivanje seizmičkih aktivnosti

Prateći promet koji se neprestano odvija kroz mreže transkontinentalnih telekomunikacijskih kabela otkrili su i olujne udare, ali i potrese. Ovaj pristup ne zahtijeva novu infrastrukturu ili instrumente nego se oslanja na korištenje već provedenih zapažanja.

Kontinuirano praćenje u realnom vremenu

Nova studija, objavljena u magazinu Science, sugerira da bi se ovim pristupom mreža optičkih kabela, postavljenih na dno oceana, mogla transformirati u sustav za kontinuirano praćenje i otkrivanje potresa i tsunamija u stvarnom vremenu, prenosi Bug.hr.

Praćenje seizmičke aktivnosti na morskom dnu presudno je za proučavanje Zemljine kore i otkrivanje potresa u moru i prijetnji tsunamijem. Međutim, postavljanje i održavanje geofizičkih instrumenata na morskom dnu komplicirano je i skupo. Zbog toga su podvodne seizmičke stanice relativno rijetke u velikim dijelovima oceana.

Trenutno se istražuje nekoliko novih tehnologija kojima bi se ispunila ta praznina u podacima, uključujući lasersku interferometriju i metode akustičkog osjetnika koje postojeće prekooceanske telekomunikacijske kabele s optičkim vlaknima učinkovito transformiraju u kilometarske seizmičke senzore.

Optička mreža kao geofizički senzor

Golema poboljšanja u količini seizmičkih podataka i pokrivenosti velikih dijelova morskog dna mogla bi se postići kad bi se djelić optičke mreže iskoristio kao geofizički senzor. Tu su mogućnosti demonstrirane na podvodnom optičkom telekomunikacijskom kabelu u vlasništvu Googlea. Njihov Curie svom dužinom prolazi duž seizmički aktivne istočne obale Tihog oceana između Sjeverne i Južne Amerike.

U devet mjeseci dugom eksperimentu, istraživači su zabilježili tridesetak oceanskih oluja i dvadesetak umjerenih do velikih potresa, uključujući onaj magnitude 7,4 u blizini Oaxace u Meksiku u lipnju 2020.

https://twitter.com/ezeferrero/status/1365097818185170944?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1365097818185170944%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.bug.hr%2Fistrazivanja%2Fgoogleovi-opticki-kabeli-na-dnu-oceana-pomazu-u-otkrivanju-potresa-i-tsunamija-19011

Iznenađenje u zoni sudara

Istovremeno, istraživači sa Sveučilišta Macquarie izradili su nove modele koji pokazuju gdje se stijene tope u dubokoj Zemlji. Ta bi nam saznanja trebala pomoći da shvatimo gdje u budućnosti možemo očekivati divovske potrese.

Naime, najveći i najrazorniji potresi događaju se tamo gdje se sudaraju dvije tektonske ploče. U tim zonama sudara, jedna ploča klizi ispod druge, tonući u duboku Zemlju.

Časopis Nature Communications objavio je rad dr. Michaela Förstera i dr. Kate Selway u kojem znanstvenici otkrivaju da se u tim zonama sudara rastopljena stijena i tekućina nalaze na manjim dubinama nego što se mislilo.

Istraživači su proučavali kako se različite stijene tope u zonama sudara između tektonskih ploča. Kako se stijene spuštaju s tektonskom pločom u duboku Zemlju, one se zagrijavaju i mnoge se na kraju otope.

Zone visoke vodljivosti

Förster izveo je laboratorijske pokuse na uzorcima blata i sedimenta s dna oceana. Zagrijavanjem uzoraka na temperature veće od 1000 Celzijevih stupnjeva, otkrio je da se oni tope na manjim dubinama od većine stijena u zonama sudara, proizvodeći rastaljene stijene, mineralni flogopit i slane tekućine.

Potom je Selway ove eksperimente usporedila s mjerenjima fizikalnih svojstava duboke Zemlje. Otkrila je da postoje zone visoke električne vodljivosti koje se podudaraju s predviđenim mjestima i vodljivostima rastaljene stijene, flogopita i slanih tekućina. Te zone visoke vodljivosti omogućit će istraživačima da mapiraju raspodjelu rastopljene stijene i tekućina u zonama sudara.

Budući da se ovi rezultati ispituju na mjestima povijesnih potresa i primjenjuju na poznata područja sudara između tektonskih ploča, istraživači se nadaju da će time poboljšati točnost procjena rizika od potresa, piše Bug.hr.

Mladen Smrekar

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.