>
  2 min. čitanja

Godišnje gotovo pola tone hrane Hrvati bace u koš za smeće, a posebno za blagdane

Godišnje gotovo pola tone hrane Hrvati bace u koš za smeće, a posebno za blagdane
Foto: Pixabay/Ilustracija

Od sarme, francuske salate, pečenja, purice, mlinaca, suhih i kremastih kolača, batata i pogače – svega se nađe na blagdanskom stolu. No, što s hranom koja ostane?

Što kažu građani?

- Starci žive sami, brat živi s curom i tako, pa se skupimo. Ove godine smo malo bili boležljivi pa se nije previše jelo, ali standardno, purica, mlinci, kolači. Al’ ništa previše - kaže jedan građanin.

Što s hranom koja završi u smeću?

- Jednostavno, ljudi su takvi, rastrošni i to, ne znam. Mi smo podijeli što smo imali, napravili smo dosta toga, nije ostalo puno, ali mama da meni, da bratu i tako - dodaje on.

- Racionalno kuham, nešto se smrzne, da se podijeliti. Nastojimo što manje hrane bacati, moja kći je moj stabilizator, svaki put me podsjeti ‘Mama znaš li ti koliko djece gladuje u svijetu, a mi se razbacujemo hranom - navodi jedna gospođa.

- Purica je bila, picek i mlinci. Ništa spektakularno, ribu nismo ove godine, inače bi to vjerojatno napravili. Kod nas se sigurno ne baca, jer ta kanta sam ja, što god ostane kolača, krumpira i mesa, što god ostane, to se počisti. Nas ima puno, nas ima petero. Da se razumijemo, puno se napravi, ali to i na kraju pojedemo - dodaje još jedan građanin.

- Ja ono šta spremim podijelim, sebi najmanje da ne bi puno jela - dodaje druga gospođa.

Od same proizvodnje trećina proizvedene hrane završi ni više ni manje kao otpad, što zapravo po statistikama znači da 70% hrane završi u košu za smeće. To je oko 1.3 milijarde tona hrane koja na svjetskoj i globalnoj razini završi u košu za smeće.

Oko 400 000 tona otpada je ono što Hrvati proizvedu između ostalog i za blagdanskim stolom. Neke od preporuka vezane za same udruge koje se bore protiv hrane kao otpada, a vezane su za koncept “od polja do stola”, vezane su uz samu kupovinu ovih namirnica.

Naime, kada idete u samu kupovinu kako biste spriječili nastanak viška hrane i u budućnosti otpada, možete napraviti spisak namirnica koje su vam potrebne na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi. Ona druga stavka koja je itekako bitna vezana je uz same deklaracije i uz datume koji su ispisani na samim friškim i sirovim proizvodima.

Naime, najviše se bacaju mliječni proizvodi, povrće i voće te taj otisnuti datum služi kao regulacija kako biste znali procijeniti kvalitetu u dugotrajnosti hrane, no samu kvalitetu najlakše ćete provjeriti kada otvorite kutiju i provjerite kako pojedini proizvod funkcionira.

Jedni bacaju, drugi – gladuju


S jedne strane hrana se baca, a s druge 795 milijuna na svijetu je gladnih. Iako postoje udruge koje pokušavaju zakonski regulirati donacije hrane, provedba je i dalje manjkava. U humanitarnoj pomoći prednjači – crkva.

“Naši planovi su uvijek isti. Nahraniti gladnoga i da se tko god dođe na naš svetoduški brežuljak osjeća dobrodošao.”

Peticija, kampanja, udruga pa čak i radnih skupina u sklopu ministarstva poljoprivrede i gospodarstva da se zakonom regulira zdravija, održivija i manje štetna prehrambena okolina ima. No, ljude je potrebno informirati i potaknuti, piše N1.

I.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.