RIJEKA - U kasnu jesen 1944. godine, usred Drugog svjetskog rata, saveznički zračni napadi na riječku luku označili su dramatičan preokret na Jadranu. Njemački minopolagač Kiebitz, kasnije poznat kao Galeb, potonuo je pogođen bombama, simbolizirajući slabljenje snaga osovine u Europi.
Saveznički zračni napad na riječku luku ostavio je za sobom pustoš, a na dnu mora završio je jedan od najaktivnijih njemačkih brodova na Jadranu – minopolagač Kiebitz, kojeg povijest kasnije i do današnjih dana pamti kao "Galeb".
Brod je izgrađen 1938. godine u genovskom brodogradilištu Ansaldo za talijansku kompaniju Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB), specijaliziranu za trgovinu južnim voćem. Pod imenom RAMB III, služio je kao brz trgovački brod s dizelskim motorima Fiat, dužine 117 metara i brzine do 17,6 čvorova.
Tijekom rata, RAMB III je prešao u talijansku vojnu službu kao pomoćna krstarica i transportno plovilo za meso u Libiji. Godine 1941. pogođen je torpedom britanske podmornice HMS Triumph u Bengaziju, nakon čega je krmom naprijed odplovio 900 milja do Sicilije, a zatim dovučen u Trst na popravak.

Nakon talijanske kapitulacije 1943., Nijemci su preuzeli brod u Trstu, završili popravak i preuredili ga u minopolagač Kiebitz. Opremljen za 240 mina, šinama za polaganje i protuzračnim topovima, tijekom 1944. položio je preko 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu, ključnim za njemačku obranu pomorskih ruta.
Kiebitz je bio usidren u Riječkoj luci, strateškoj točki za opskrbu, kada su saveznici pojačali napade kako bi prekinuli njemačke linije. Brod je predstavljao ozbiljnu prijetnju zbog svoje sposobnosti miniranja, čineći ga prioritetnom metom.
Dana 5. (ili 6.) studenog 1944., tijekom intenzivnog američkog zračnog napada – trećeg zaredom na luku – Kiebitz je direktno pogođen bombama. Požar i eksplozije prisilile su njemačku posadu na napuštanje, a brod se nagnuo i potonuo u Mrtvom kanalu na dubinu od 22-23 metra; tog dana stradalo je oko 125 ljudi, uključujući dvojicu riječkih vatrogasaca.
Napad je bio dio šire savezničke kampanje protiv sjevernog Jadrana, ciljajući luku kao ključnu za njemačku logistiku. Riječki vatrogasci pokušali su ugasiti požar, ali su patili gubitke od obližnjih bombi.

Kasnije u 1947. godini, splitski Brodospas započeo je inovativno izvlačenje pomoću cilindara sa stlačenim zrakom – pionirski pothvat u regiji – izvukavši brod u ožujku 1948. s dubine od 23 metra. Brod je rastavljen i rekonstruiran u pulskom brodogradilištu za Jugoslavensku ratnu mornaricu (JRM).
Preimenovan u Galeb, postao je školski brod JRM-a, a kasnije Titova ploveća rezidencija za diplomatska putovanja, posjećujući 18 zemalja i ugošćujući svjetske lidere u okviru Pokreta nesvrstanih. Danas je u Rijeci na obnovi za muze
Iako se činilo da je to kraj, Kiebitz će dobiti novu priliku. Godine 1947., ekipa splitskog Brodospasa započela je mukotrpan proces izvlačenja broda s dubine od 22 metra. Brod je izrezan i ponovno sastavljen u Brodogradilištu Uljanik u Puli.
Godine 1952. preimenovan je u Galeb i dodijeljen Jugoslavenskoj ratnoj mornarici kao školski brod. Ipak, u povijest će ući kao "Brod mira" i ploveća rezidencija Josipa Broza Tita, postavši simbol pokreta nesvrstanih i mjesto susreta svjetskih državnika.

Nakon dugog propadanja, Galeb proživljava svoj "četvrti život" u pokušajima prethodne uprave Grada Rijeke da ga osposobi kao prvi hrvatski brod-muzej u Rijeci. No i tu je, kako se čini, zapelo, zbog višegodišnjih kašnjenja i prekoračenja proračuna.
Brod je primopredan Muzeju grada Rijeke u listopadu 2024., a u siječnju 2025. prebačen je u riječku luku uz Molo longo gdje se nastavljaju radovi na muzejskom postavu. Postavljene su podne obloge, restauriran namještaj, IT oprema, multimedijalna infrastruktura i pristupno stubište; trenutačno se dovršavaju strojarnica, suvenirnica i rasvjeta izložaka.
Ukupni troškovi do rujna 2024. premašili su 15 milijuna eura, s dodatnih 2,7 milijuna predviđenih za finalizaciju.
Gradonačelnica Iva Rinčić najavila je dovršetak u 2026. godini, ističući da odustajanje nije opcija nakon uloženih sredstava. Muzejski postav preuzima Muzej grada Rijeke, a komercijalni prostori (oko 1000 m²) bit će ponuđeni na natječaj za održivost.
Godišnji troškovi održavanja procjenjuju se na oko 270.000 eura, s očekivanim prihodima od ulaznica i aktivnosti. Projekt je dio turističke valorizacije riječke baštine, financiran EU fondovima.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:


© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev