>
  3 min. čitanja

Europski parlament izglasao novi Zakon o obnovi prirode, Fred Matić: „Ovime čuvamo hrvatsku ribu!“

Europski parlament izglasao novi Zakon o obnovi prirode, Fred Matić: „Ovime čuvamo hrvatsku ribu!“
Foto: Depositphotos / Ured Freda Matića

BRUXELLES - Europski parlament je usvojio Uredbu o obnovi prirode, najznačajniji zakon u području zaštite okoliša sve od Direktive o staništima iz 1992., a obuhvaćat će razdoblje do 2050. godine. 

U svjetlu globalnih izazova poput klimatskih promjena i degradacije okoliša, današnje usvajanje Uredbe o obnovi prirode predstavlja nužan korak prema održivijem upravljanju morskim resursima. Novoizglasani zakon ima potencijalne dugoročne i sveobuhvatne učinke na obnovu devastiranih morskih staništa, povećanje ribljeg fonda te pozitivan utjecaj na prehrambeni, turistički i ribarski sektor. 

- Ponosan sam što sam jedan od koautora nove Uredbe koja je izuzetno bitna za očuvanje naših prirodnih ljepota, budućnost ribarstva i sigurnost opskrbe kvalitetnom i lokalnom hranom. Ovim Zakonom ćemo konačno zaštititi hrvatsku ribu i osigurati da naši ljudi jedu domaću, svježe ulovljenu ribu po dostupnim cijenama - napominje Fred Matić

Obnova devastiranih morskih staništa nije samo pitanje dostupnosti morskih proizvoda i ekologije već ima i značajan utjecaj na društveno-ekonomske aspekte. Održivost turizma često ovisi o prirodnim ljepotama, ali i o kvaliteti domaće ribe u našim restoranima i tržnicama. Ovaj zakon stvara okvir za očuvanje morskih staništa čime se osiguravaju turistički prihodi, ali i dugoročnost naših ribljih fondova. 

- Hrvatska će morati provesti mjere obnove devastiranih morskih područja - zajednički cilj Europske unije je do 2030. obuhvatiti 20% mora kojima je potrebna obnova, a do 2050. sva područja. Vrlo bitno za naglasiti, radi istinitog informiranja naših građana i ribara, je da ukoliko hrvatski znanstvenici procjene da su ugroženi primjerice Telašćica, Lastovo i Vis, onda će se mjere obnove implementirati na 20% tih ugroženih područja, a ne na 20% cijelog Jadrana. Ali očuvanje Jadrana je najvažniji korak; bez toga neće biti riba i morskih plodova za našu djecu i unuke.

Povećanje ribljeg fonda ima snažan utjecaj na ribarski sektor. Osim što se time pridonosi očuvanju biološke raznolikosti, poboljšavaju se i ekonomski izgledi za ribare. Veći riblji fond znači veće ulovne kvote, a ujedno i povećanje prihoda ribara. To je jedan od načina da se osigura održiv ribolov, čime se sprječava prekomjeran pritisak na morske ekosustave. Na primjeru Jabučke kotline se može vidjeti kolika je korist za ribare i koliko se obnovom morskog ekosustava na određenom području može povećati populacija riba što opet najviše doprinosi ribarima, ali i nama kao građanima i potrošačima. Više ribe znači i više prihoda uz bolje radne uvjete za cijeli sektor. Osim toga, naši ljudi i restorani će imati pristup svježoj, domaćoj ribi, a to je svima u interesu. Potičemo domaću proizvodnju i održive prehrambene politike za budućnost. 

- Ono što je posebno bitno za naše ribare je činjenica da mjere obnove nisu nužno poistovjećene s lovostajem nego i postavljanjem ograničenja ulova, korištenjem selektivne ribolovne opreme, ili primjerice sađenjem morskih trava, obnavljanjem koraljnih grebena i drugim metodama za koje država odluči da su primjerene za određeno ugroženo područje. Uostalom, područja koja su devastirana ili opustošena ne obiluju ribom pa ulov na tim područjima niti nije zagarantiran. Ključna poruka je: nitko ribarima neće nametati kako i što, to će Hrvatska sama procijeniti i provesti, temeljem znanstvenih analiza i u konzultacijama s našim ribarima - spominje Matić. 

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.