Amerikanci na deponijama grade terene za djecu: Zašto Zadar sječe zdrave šume umjesto da ovako sanira Diklo?

DIKLO/ZADAR - Možemo li i mi u Hrvatskoj pozvati stručnjake koji su najotrovnije deponije svijeta pretvorili u terene za djecu, da isto naprave i na Diklu?

Umjesto sječe zdravih šuma, Zadar ima jedinstvenu priliku pretvoriti svoje najveće ekološko ruglo u najljepši sportsko-rekreacijski park na Jadranu, predlaže ovako jedan Zadranin.

Zadrani ga godinama poznaju jednostavno kao Deponij Diklo. Službeno, to je odlagalište I. kategorije koje se prostire na čak 31,9 hektara. Neslužbeno, riječ je o najvećoj ekološkoj rani grada — lokaciji za koju javnost s pravom sumnja da krije i ono najgore: opasni industrijski, kemijski i medicinski otpad.

Dok Grad traži prostore za nove sportsko-rekreacijske zone i razmatra sječu dragocjenih šumskih površina, održivo rješenje leži im doslovno pred nosom. I što je najvažnije, svijet je to rješenje već uspješno testirao.

Najotrovniji deponiji svijeta danas su tereni na kojima treniraju djeca

Međunarodni primjeri jasno pokazuju da bivša smetlišta ne moraju ostati mrtve točke na karti grada. U travnju ove godine u Pennsylvaniji je otvoren Williamsport Lumber Yards — šest ultramodernih terena na 28 hektara bivšeg divljeg deponija na kojem se od 1960. do 1978. godine odlagao opasan industrijski i zarazni bolnički otpad.

Na otoku Neville Island sportski kompleks danas stoji na mjestu koje se nalazilo na poznatoj američkoj "Superfund" listi — službenoj oznaci za ekstremno zagađeno tlo prepuno teških metala i kancerogenih spojeva. Čak je i legendarni golf-igrač Jack Nicklaus svoj slavni teren Harbor Shores sagradio upravo na bivšem odlagalištu toksičnog otpada.

Tajna njihovog uspjeha nije u jednostavnom zatrpavanju, već u temeljitoj sanaciji po najsuvremenijim inženjerskim metodama.

Kako se gradi park na opasnom otpadu?

Proces pretvaranja opasnog odlagališta u javni sportski park odvija se kroz nekoliko rigorozno kontroliranih faza:

1. Postavljanje nepropusne geomembrane: Preko cijelog tijela odlagališta postavlja se specijalna barijera koja onemogućava da ijedna kap kiše dopre do otpada, čime se u potpunosti sprečava nastanak otrovnih procjednih voda.
2. Aktivni odsis plinova: Ugrađuje se automatizirani sustav koji 24 sata dnevno crpi i sigurno spaljuje opasne odlagališne plinove.
3. Zaštitni sloj i sadnja: Preko izolacije nanosi se metar i pol čiste, zdrave zemlje te se sadi autohtono zelenilo.

Sportaš na takvom terenu nikada ne dolazi u doticaj sa starim otpadom. On trči po sigurnom, zelenom parku — i to je standard koji se danas primjenjuje širom svijeta.

Može li Grad Zadar pozvati te iste stručnjake u Hrvatsku?

U SAD-u i Europskoj uniji djeluju tvrtke i inženjerski timovi s bogatim iskustvom u sanaciji najzahtjevnijih Superfund lokacija. Ako su oni mogli jamčiti potpunu sigurnost za djecu na najteže zagađenim deponijama, mogu garantirati i za građane Zadra na Diklu. Dođite, napravite analizu i izradite projekt sanacije po najvišim normama EU-a.

Vizija: 4 terena u srcu autohtonog mediteranskog zelenila

Zamišljeni koncept budućeg parka usmjeren je na maksimalnu funkcionalnost i potpunu ekološku usklađenost s lokalnim krajobrazom.

• Sportsko središte: Na najravnijem platou bivše deponije smještena su četiri velika nogometna terena u rasporedu 2x2, međusobno odvojena prostranim šetnicama i pratećom infrastrukturom.
• Autohtona botanika: Cijelo područje od 31,9 hektara pretvara se u park zasađen isključivo mediteranskim vrstama — maslinama, planikama, pinijama, čempresima, hrastom crnikom, ružmarinom, smiljem i lavandom.
• Potpuna iskorištenost prostora: Nema neuređenog ili zaboravljenog kutka; svaki metar namijenjen je zelenilu, pješačkim stazama i rekreaciji.

Jasna poruka: Ne dirajte nam šume, imate Diklo

Zašto bismo sjekli i betonirali postojeće zdrave šume na području Zadra kako bismo stvorili novu sportsko-rekreacijsku zonu, kada već imamo devastirano zemljište koje vapi za sanacijom?

Grad Zadar ima priliku pretvoriti Diklo u moderan Sportski kamp i Gradski park Diklo, a postojeće gradske šume proglasiti zaštićenim park-šumama i ostaviti ih netaknutima, podučuje ovaj Zadranin u detaljnoj analizi.

Vrijeme je da od najvećeg ekološkog problema stvorimo najveći gradski ponos. Ako su Amerikanci i Europljani na najotrovnijim deponijama izgradili sigurna igrališta za svoju djecu, Zadar to može i mora učiniti na Diklu.

D.G.