Dugotrajno preživljavanje algi u mraku: Znanstvenica s Ruđera s kolegama iz SAD-a otkrila dosad nepoznat biološki proces

Jedna od neposrednih tema konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama bio je ciklus ugljika, odnosno rast koncentracije stakleničkih plinova te njihov utjecaj na klimatsku krizu. Nedavno objavljeno istraživanje znanstvenice s ‘Ruđera’ donosi nove spoznaje, važne za razumijevanje globalnog ciklusa ugljika.

Istražujući uvjete preživljavanja kokolitoforida, jedne od najznačajnijih skupina algi u oceanu, u uvjetima bez svjetlosti, dr. sc Jelena Godrijan, znanstvenica u Laboratoriju za biogeokemiju mora i atmosfere Instituta Ruđer Bošković (IRB) je, u suradnji s kolegama iz SAD-a Davidom Drapeauom i Williamom Balchom s Bigelow laboratorija za oceanske znanosti, došla do novih spoznaja važnih za razumijevanje globalnog ciklusa ugljika. Rezultati su objavljeni u uglednom časopisu ‘New Phytologist’.

Dr. sc. Jelena Godrijan i suradnici su proučavajući kokolitoforide, sitne jednostanične alge s oklopom koji čine pločice kalcijevog karbonata, dokazali da kokolitoforidi mogu zaobići ugljikov dioksid  i fotosintezu te, kao građevne molekule, koristiti otopljene organske molekule koje u obilju nalazimo u morima i oceanima.

– Nizom eksperimenata, mi smo pokazali da ove alge imaju fleksibilnost u prehrani te da unose otopljene molekule, acetata, manitola i glicerola u svoje stanice. Ta fleksibilnost im omogućuje preživljavanje u mraku najmanje 30 dana te čak i razmnožavanje pri većim koncentracijama tih molekula. Korištenjem radioaktivnih oblika ovih navedenih molekula pokazali smo da kokolitoforidi nakon unosa odmah koriste te molekule kao građevni materijal jer je zabilježen minimalni gubitak radioaktivnosti iz stanica – objašnjava dr. Godrijan te dodaje kako su u jednom od eksperimenata zabilježili radioaktivni otisak i u kalcijevom karbonatu koji čini oklop stanica kokolitoforida, što je najvažnije otkriće ovih eksperimenata.

– Činjenica da se otopljeni organski ugljik ugrađuje i u kalcijev karbonat, zasad nepoznatim procesom iznimno je važna jer direktno povezuje inače odvojene komponente ciklusa ugljika, odnosno biološku i karbonatnu pumpu. Rezultat do kojeg smo došli zahtijeva dodatna istraživanja o kruženju ugljika i ulozi koju kokolitoforidi imaju u njemu – zaključuje dr. Godrijan.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

ISTRAŽIVANJE S RUĐERA OTKRIVA Kolika je uloga bakterija u održavanju zdravlja morskih sedimenta?

Znanstvenici s Ruđera prvi iznijeli procjenu utjecaja plastike na morske organizme