Duboki Jadran doseže temperaturne vrijednosti predviđene za kraj stoljeća

Temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8°C u proteklom desetljeću, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU). 

Ovi trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji.

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u sklopu međunarodnog istraživanja, analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija. To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.

Europski morski termostat u kvaru

Jadransko more možemo zamisliti kao prirodni “termostat” Mediterana jer izmjenom topline utječe na temperaturne obrasce cijelog bazena. Kako taj termostat funkcionira? Kada se tijekom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran.

Tako Jadran stoljećima pokreće sustav struja koji osigurava stabilnost i dotok kisika u dubine Mediterana. Međutim, ovaj prirodni sustav sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija prije nego što počne svoje putovanje prema jugu.

Umjesto hlađenja dubokih mediteranskih voda, Jadran sada šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sustav.

- Možete zamisliti to kao grijanje kuće gdje je termostat pokvaren. Umjesto da termostat održava stabilnu temperaturu, sada šalje sve više topline u sustav - pojasnio je doktor Vilibić.

Glavni uzrok ovih promjena leži u kombinaciji globalnog zagrijavanja i promjena u obrascima oborina i riječnih dotoka. Povećane temperature zraka znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promjene u količinama oborina i riječnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.

Ekološke posljedice

Promjene u dubokim vodama već sada utječu na morski život. Područje oko Jabučke kotline, koje je poznato po svojoj bogatoj bioraznolikosti i zaštićeno je kao zona bez ribolova, posebno je osjetljivo.

Vrste prilagođene hladnijim uvjetima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim,
hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svojeg staništa. Vrste koje su prilagođene na hladne duboke vode jednostavno nemaju kamo ići

Za razliku od kopnenih životinja koje se mogu pomaknuti prema sjeveru kada se klima zagrijava, dubokomorske vrste su zarobljene na dnu mora. Istovremeno, toplije vode potiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što mijenja čitav ekosustav. Međutim, promjene u dubokom Jadranu nisu samo lokalni fenomen, već mogu utjecati na čitav europski klimatski sustav. Promjene gustoće dubokih voda utječu na porast razine mora duž europske obale Mediterana. Znanstvenici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta razine mora, navode iz IRB.

J.T.