Brojne višekatnice u Hrvatskoj još nemaju dizalo, što starijim i slabije pokretnim stanarima otežava život. Vlada je na sjednici odlučila da će sufinancirati ugradnju dizala te uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe. Prijave se zaprimaju u ožujku.
Država će sufinancirati trećinu ukupnih troškova ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe u postojeće zgrade s najmanje tri kata ili manje ako u njoj živi osoba s invaliditetom, a programom se predviđa i mogućnost sudjelovanja jedinica lokalne samouprave u sufinanciranju.
Zajednica suvlasnika bit će dužna osigurati ostatak novčanih sredstava do pune vrijednosti ukupnih troškova, a programom, koji operativno provodi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, uspostavlja se transparentan sustav bodovanja i objava liste prvenstva, prenosi HRT.
- Prema našim procjenama, preko 250 000 je višestambenih zgrada, ali u naš program može ući oko 15 000 takvih zgrada - naglasio je resorni ministar Branko Bačić dodavši da će javni poziv biti objavljen u ožujku.
Za sufinanciranje i poticanje ugradnje dizala i uređaja u državnom proračunu planirao je dva milijuna eura za ovu i tri milijuna eura za iduću godinu.
Da bi se neka zgrada javila na javni poziv, mora imati najmanje tri kata (u obzir dolazi i zgrada s visokim prizemljem i dva kata) ili suvlasnika koji je osoba s invaliditetom. Osim toga, suvlasnici koji su fizičke osobe moraju imati više od 50 posto suvlasničkih dijelova zgrade, da je natpolovična većina suvlasnika suglasna s ugradnjom, da imaju osiguran novac za sudjelovanje u troškovima i da je izrađen glavni projekt. Država sufinancira trećinu troškova. U Programu mogu svojim učešćem sudjelovati i jedinice lokalne samouprave, a ovisno o tome suvlasnici financiraju ostatak troškova.
Ako bi primjerice trošak ugradnje dizala za zgradu iznosio oko 60 tisuća eura, a jedinica lokalne samouprave sufinancira jednu trećinu, suvlasnici u toj zgradi ugradnju plaćaju 20 tisuća eura. Jedinice lokalne samouprave mogu sufinancirati ugradnju dizala i do dvije trećine ukupnih troškova.
Liste prvenstva izrađuju se na temelju bodovanja. Za svaku osobu s invaliditetom koja živi u zgradi, a čije tjelesno oštećenje iznosi od 80 do 100 posto na donjim ekstremitetima, dobiva se 30 bodova, a oni se smanjuju ovisno o stupnju oštećenja. Više bodova dobiva se i ako je riječ o zgradi koja je na području slabijeg indeksa razvijenosti, kao i zgrade koje imaju više katova. Tako one sa 7 i više katova mogu dobiti maksimalnih 100 bodova, a one s primjerice dva kata 10 bodova. Dodatnih 30 bodova dobit će zgrade koje predstavljaju pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalaze unutar kulturno-povijesne cjeline. Dodatnih 15 bodova dobivaju i zgrade u kojima žive trudnice, djeca mlađa od 7 godina ili osobe starije od 65 godina koje najmanje godinu dana na toj adresi imaju prijavljeno prebivalište.
Radovi ugradnje dizala ili uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe moraju biti završeni dvije godine od dana isplate. Iznimno se mogu produljiti za godinu i pol ako radovi nisu završeni zbog okolnosti na koje korisnik sredstava nije mogao utjecati, prenosi HRT.
Vlada je prihvatila i program uređenja pročelja za postojeće višestambene i stambeno-poslovne zgrade u kulturno-povijesnim jezgrama ili su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, a prema kojem će u sufinanciranju po 50 posto sudjelovati i država i lokalne jedinice do najviše 300.000 eura za jednu zgradu, a zajednica suvlasnika podmiruje ostatak troška.
I tu je potrebno imati privolu natpolovične većine suvlasnika pri čemu je u zgradama unutar kojih su formirane dvije ili više zajednica suvlasnika uvjet da svaka zajednica natpolovičnom većinom donose odluku o uređenju pročelja. Kao i pri ugradnji dizala, i za ovaj Program zajednice i zajednice suvlasnika moraju imati osiguran novac za učešće u financiranju uređenja pročelja.
Ministarstvo objavljuje javni poziv prema zajednici suvlasnika, a za donošenje odluke o uređenju pročelja potrebna je natpolovična većina suvlasnika. Jedinice lokalne samouprave koje planiraju sudjelovati moraju obavijestiti Ministarstvo prostornoga uređenja do 1. ožujka tekuće godine.
Programom je planirano uređenje oko 100 zgrada godišnje, a za što je u državnom proračunu osigurano tri milijuna eura te dodatna četiri milijuna eura za iduću godinu.
Ako je vrijednost radova s PDV-om manja od 450 tisuća eura, država, jedinica lokalne samouprave i suvlasnici podmiruju po trećinu troškova. Subvencije države i jedinice lokalne samouprave mogu iznositi najviše 350 tisuća eura s PDV-om, od čega država financira 50 posto, a 50 posto jedinica lokalne samouprave.
Ako su ukupni troškovi uređenja pročelja veći od 450 tisuća eura s PDV-om, zajednica suvlasnika podmiruje razliku između najvišeg iznosa subvencije.
Maksimalnih 100 bodova mogu dobiti zgrade koje su pojedinačno kulturno dobro kategorije A. Sukladno kategoriji, bodovi se smanjuju, pa se za kategoriju D2 može dobiti 10 bodova. Bodovi ovise i o stupnju oštećenja. Ako je riječ o 100 postotnom oštećenju, dobiva se 100 bodova, a 10 bodova ako je zgrada neoštećena. Najveći broj bodova, njih 100 dobivaju zgrade starije od 100 godina, dok one s 20 godina starosti primjerice dobivaju 10 bodova. Boduje se i složenost radova, ali i energetska učinkovitost, pa tako one zgrade koje uštede 50 posto i više energije, dobivaju i maksimalnih 100 bodova.
Gospođa Marica živi na 5. katu zgrade bez dizala. Od ulaza u zgradu do ulaza u stan dijeli je 97 stuba.
- Idem svaki dan najmanje jedanput, sad kad je suprug jako bolestan i do tri puta na dan jer moram odlaziti u bolnicu i nešto donijeti i kupiti - kaže Marica Buntak.
Gospođa Davorka živi u istoj zgradi. Zbog zdravstvenih tegoba, sve se teže penje stubama.
- Nije lako, pokušavam si nabaviti malo više stvari, a to je teško jer treba dovući te stvari do 4. kata, pa nekad i ostavim na polukatu nešto stvari pa se vratim - priča Davorka Gudelj Kleflin.
- Nama je lift prijeko potreban, zbog starosti populacije koja je fizički onemoćala i ne može se penjati - ističe Jasna Čapo, predstavnica suvlasnika zgrade.
Troškovi ugradnje dizala često su previsoki za financiranje iz pričuve.
- Pozdravljamo ovu odluku zbog toga što će suvlasničkim zajednicama olakšati - slabopokretnim, trudnicama, malo pokretnima, olakšat će život u zgradi - kaže Zdravko Vladanović, Udruga predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba.
Odluku o subvencioniranju ugradnje dizala pozdravljaju i u Zajednici Saveza osoba s invaliditetom.
- Radi se o osobama koje se kreću s pomoću štaka, invalidskih kolica i zasigurno je u unaprjeđenju kvalitete života to jedan iskorak - kaže Marica Mirić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je da zgrade koje su ih već ugradile ne mogu retroaktivno sudjelovati na javnom pozivu.
Bačić je u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade objasnio da jedinice lokalne samouprave (JLS) ne moraju osigurati novac za ugradnju dizala, ali one koje se odluče sudjelovati omogućit će suvlasnicima takvih zgrada da imaju veći broj bodova na listi prioriteta.
Iako je programom predviđeno da se dizala mogu ugraditi u zgrade koje imaju najmanje tri kata, bit će ih moguće ugraditi i u zgrade s manjim brojem katova ako u njima žive osobe s invaliditetom i kojima su oštećeni donji ekstremiteti, rekao je ministar, prenosi HRT.
Za razliku od ugradnje dizala, pri uređenju pročelja zgrada jedinice lokalne samouprave imaju obvezu sufinanciranja, i to jednom trećinom u ukupnim troškovima. Ako jedinice lokalne samouprave ne osiguraju novac, u tim se jedinicama neće obnavljati zgrade, objasnio je Bačić.
Na novinarsko pitanje što sa zgradama koje su već ušle u projekt ugradnje dizala i mogu li se na ovaj javni poziv javiti retroaktivno, ministar je odgovorio da to neće biti moguće i objasnio detalje javnog poziva.
- Oni koji se prijave, koji imaju projekt i za koje je projekte jedinica lokalne samouprave osigurala novac mogu ići u projekt uređenja pročelja, a kada govorimo o dizalima, one zgrade u jedinicama lokalne samouprave koje su osigurale novac, iako to nisu bile u obvezi, bit će u prioritetu - dodao je.
Dodao je i da već sutra prema JLS-ima kreće "okružnica" kako bi se dobila povratna informacija jesu li i koje jedinice osigurale novac i za mjeru ugradnje dizala i za mjeru uređenja pročelja zgrada, prenosi HRT.
I.M.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev