RIJEKA ima posebnu vezu s brodom RMS Caarparhia koji je 15. travnja 1012. godine ušao u povijest, zahvaljujući humanosti i hrabrosti svoje posade.
Udriga Titanik iz Bratine napravila je projekt podizanja spomenika brodu Carpathia u Rijeci, kao trajni podsjetnik na solidarnost i ljudskost koja ne poznaje granice.
- Osigurali smo lokaciju, razradili idejno rješenje i sve je spremno za realizaciju. Pozivamo vas da budete dio ove priče! Kako bismo spomenik izradili i postavili, potrebna su nam dodatna sredstva - kažu iz udruge i poručuju da će prikupljene donacije koristiti isključivo za izradu i postavljanje spomenka.
- Podržite projekt donacijom, podijelite objavu ili nam se javite ako želite pomoći na neki drugi način. Svaki doprinos nas približava cilju. Hvala svima koji vjeruju u ovu ideju i pomažu da se važan dio riječke povijesti predstavi današnjoj i sačuva za buduće generacije, kažu iz udruge.
A evo i detalja za donacije:

U pomorskoj je povijesti zapisano kako je bod RMS Carpathia bio u vlasništvu britanske parobrodarske kompanije CUNARD LINE, koja je još 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka – New York. Na putu za New York pristajala je u Trstu, Napoliju, Palermu, Messini, Genovi i Gibraltaru.
Carpathiu je 1903. godine sagradila tvrtka Swan & Hunter u Wallsendu upon Tyne, u Newcastleu u Engleskoj. Bila je duga 170 metara i široka 20 metara s gazom od 12 metara, te nosivosti 13 564 BRT. Prosječna je brzina bila 14 čvorova. Godine 1905. brod je preuređen tako da je mogao primiti 100 putnika prvog razreda, 200 putnika drugog razreda i 2250 putnika trećeg razreda.
Brodar CUNARD LINE otvorio je 1903.g. stalnu liniju od Rijeke do New Yorka, kojom je plovilo desetak brodova, među ostalima i Carpathia. Naši su ljudi činili znatan dio posade Cunardovih brodova pa su tako i na Carpathiji kao članovi posade radili i ljudi iz Istre i Hrvatskog primorja, njih 84. U to je vrijeme Rijeka bila glavna migracijska luka iz koje se u Sjevernu Ameriku iselilo oko 500.000 ljudi.
Carpathia nije bila spektakularan brod, ali je bila predodređena za ulazak u povijest, i tako je igrom slučaja uvukla i Rijeku, jer je Carpathia bila jedini brod koji je pritekao u pomoć brodolomcima s Titanika, spasivši njih 705., a 1912. godine zauvijek ga je upisala u povijest.
U konačnici u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci nalazi se spasilački prsluk s parobroda Titanik koji je nakon spašavanja brodolomaca, pomorac Josip Car iz Rijeke koji je bio član posade parobroda Carpathia. uzeo za uspomenu. Car je prsluk zadržao u svom vlasništvu da bi ga nakon osnivanja Gradskog muzeja Sušak, njegova obitelj predala muzeju tridesetih godina, 20. stoljeća.
Za Riječane, ovaj brod ima dublje i osobnije značenje jer je bio poveznica našega grada s ostatkom svijeta. Mnogi naši sugrađani otisnuli su se u nepoznati svijet tražeći bolji život, a Carpathia je bila nada koja ih je na tom putu i vodila.
Na žalost, zla sudbina stigla je Carpathiu 1918.g. kada ju je, jugozapadno od obale Irske njemačka podmornica pogodila s tri torpeda. Povijest kaže da su i torpeda izumljena u Rijeci, pa je time veza Rijeke i Carphatie dobila i dodatno značenje. 1999.g. olupina Carpathie je pronađena na dubini od 152 metra.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:





© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev