>
  5 min. čitanja

Brod more durati dokle ima u gori drveta

Brod more durati dokle ima u gori drveta
Foto: Udruga "Betinska gajeta 1740"

Izreka koja se s malim varijacijama često koristi u komentarima o drvenoj brodogradnji i tradicijskim brodovima. Sama priča o brodograđevnom drvu puno je opširnija i kompliciranja nego što na prvi pogled izgleda. Po koliko je trupaca trebalo poći u goru i kako je to nekada  izgledalo?

Jedna od prvih briga kalafata i prije nego što je dogovarao gradnju broda bila je kako osigurati dovoljan izvor i izbor kvalitetnog drveta. Materijala obično nije bilo u blizini a općenito nije ga bilo u neograničenim količinama. Tisućljeće intenzivne drvene brodogradnje nametnulo je velika ograničenja u sječi drvne mase.

Venecija na našoj obali strogo ograničavala gradnju brodova

Mnogi gradovi i države imali su statutima regulirana pravila i dozvole za sječu. Primjerice Venecija je na našoj obali  strogo ograničavala gradnju brodova i kontrolirala sječu stabala.

To je postao zajednički problem svim brodogradnjama tako da je kalafat morao njegovati odnose sa dobavljačima materijala jer za gradnju treba odležani, suhi materijal. Sušenje, stađunivanje je bilo dugotrajan postupak pa je u povoljnim okolnostima pravilo iznosilo 1 cm godišnje što je nametalo potrebu imati  građu u fazama pripreme za barem tri godine unaprijed. U našoj brodogradnji najcjenjenije je drvo hrasta, brijesta, murve, smreke, bora, ariša, javora i egzota kao mahagonij i tik.

Obično je sam proto zajedno sa šumarom dogovarao i odabirao stabla za sječu koju je trebalo obaviti točno u odgovarajuće vrijeme. Uz uobičajenu zimsku sječu povoljna je bila i ljetna i to između Velike i Male Gospe. Pazilo se čak i na mjesečeve mjene.  Oborena stabla očistila bi se na licu mjesta i transportirala u pilanu ili u brodogradilište gdje su pripremljena za osnovno sušenje ili namakanje. Svaki je brodograditelj imao bazen za namakanje trupaca ili raspiljene građe.

Nameće se pitanje koje su to količine materijala bile u pitanju kad su se morale provoditi tako stroge kontrole sječe. Nigdje u literaturi nisam pronašao podatak o tome koliko kubika je potrebno za jednu gajetu ili braceru pa na temelju osobnog maketarskog iskustva rada u mjerilu i preračunavanja dolazim do zanimljivih brojeva. Naknadno sam moj izračun provjerio i usporedio s iskustvom  kalafata i pokazalo se da  je izračun dobar.

Do 6 kubika drveta za gradnju jedne gajete, brodogradilištu u Betini je bilo potrebno na tisuće kubika

Gajeta koja je po formi jednostavan brod, dužine oko 6 m trebala je oko 5 - 6 m3 materijala uz uvjet da je otpad relativno mali. To samo za sebe i ne izgleda neka količina no ako pomnožimo sa brojem gajeta koje se spominju samo u Betini koncem 19. st. onda je to već velikih 1000 kubika.

Prema nekim autorima u to doba plovilo je više od 2000 gajeta. Kad bi tu dodali bracere iz tog vremena pribrojit ćemo još 12500 kubika plus leuti, trabakuli, pelizi, logeri, kuteri, brigantini... Ali pravi potrošači materijala su bili barkovi i nave od 45 do 60 m dužine. Tu je po jednom brodu utrošak premašio 2000 kubičnih metara raznog drva. Rebra širine 40 do 50 cm sa širinom na glavnom rebru oko 11 m i visinom 7 do 9 m pa sve puta 70 i više. Oplata vanjska pa unutrašnja pa sponje, upore, palube, parmezali, pajoli, i još štošta. Posla za cijelu stolarsku industriju i ogroman broj radne snage.

Dimenzije pojedinih dijelova bile su značajne, vidljivo na primjeru velikog barka Great Republic od 98,77 m promjer glavnog jarbola bio je  1,117 m a visina (bez nastavaka) 39m što iznosi 25 m3, težine 11 t.

Samo za jarbole, križeve i dijelove snasti jednog prosječno velikog klipera trebalo je više od 100 kubika materijala a svjetskim morima  plovile su tisuće klipera, barkova, više jarbolnih škunera, nava i drugih jedrenjaka. Za sve to trebalo je pripremiti građu i to sjekirom, pilom i svim drugim alatima naravno ručnim.

Nenad Bojmić

PROČITAJTE JOŠ:

ARGAN Naprave u drvenoj brodogradnji
U brodogradilištima su uvijek bile potrebne razne naprave za istezanje ili podizanje brodova. Danas su to najrazličitiji tipovi dizalica od portalnih, stupnih, konzolnih, zglobnih, teleskopskih. U manjm škverovima kao praktično rješenje primjenjuju se kamionske dizalice. Sva čuda tehnologije da bi s…
TRAGOM POMORSKE BAŠTINE 21 Čime dočekujemo goste i što im pokazujemo?
Pomalo se pripremaju regate, briše se prašina i ponosno se čeka goste u nadolazećoj sezoni. Trebalo bi malo bolje pogledati što to pokazujemo. Imamo interpretacijske centre pomorske baštine, regate, pomorska događanja na obali... No, možda i nije sve na ponos. Pomorska baština, vjerovali ili ne, po…
Odumiranje struke kalafata
Brodograditeljski poziv nikada u povijesti brodogradnje nije bio lak a niti se od njega moglo lagodno živjeti. Brodogradielji su uvijek bili u migracijama na području Jadrana, Mediterana i dalje. Sigurno bi im ljepše bilo ostati u rodnom kraju nego otići u San Pedro ili Punta Arenas. Ono što nisu na…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.