>
  5 min. čitanja

Božinović: "Izmjene Zakona o strancima rezultat su porasta izdanih dozvola za boravak i rad"

Božinović: "Izmjene Zakona o strancima rezultat su porasta izdanih dozvola za boravak i rad"
Foto: Pexels / Ilustracija

Izmjene i dopune Zakona o strancima, usklađene s direktivama Europske unije, u srijedu su puštene u javno savjetovanje.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u srijedu je održana konferencija za medije na kojoj su predstavljene izmjene i dopune Zakona o strancima, koje su puštene u javno savjetovanje.

Izmjene je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović te ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Kao predstavnici institucija koje su sudjelovale u radu na izmjenama predmetnog zakona na konferenciji je sudjelovala i državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, potom predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, uz nazočnost svojih suradnika i predstavnika sindikata.

Foto: MUP

Potpredsjednik Vlade i ministar Božinović istaknuo je kako su izmjene Zakona o strancima rezultat porasta izdanih dozvola za boravak i rad strancima, što sugerira da se Republika Hrvatska potpuno međunarodno integrirala u krug demografskih država, što je sa sobom donijelo i snažniji rast gospodarstva i životnog standarda, a time je i postala atraktivnija destinacija za rad ljudima iz svih krajeva svijeta.

- Upravljali smo procesom, na način da smo, od organizacijskih prilagodbi do digitalizacije i unaprjeđenja poslovnih procesa, uspjeli odgovoriti toj vrsti izazova. Potreba za radnom snagom daleko je veća nego što ima raspoloživih radnika, osobito u pojedinim sektorima gospodarstva, poput graditeljstva, industrije, prometa, turizma i ugostiteljstva. Od 2019. godine vidljiv je trend da poslodavci sve više posežu za stranom radnom snagom iz udaljenih zemalja, odnosno zemalja koje imaju vizni režim s Europskom unijom - kazao je Božinović.

U siječnju 2024. godine izdano je 14 219 dozvola, što je u odnosu na siječanj 2023. godine povećanje od 61% (u siječnju 2023. godine izdano je 8805 dozvola).

Uvidom u zbirke podataka Ministarstva unutarnjih poslova na dan 31. siječnja 2024. godine utvrđeno je da 96 086 državljana trećih zemalja ima važeću dozvolu za boravak i rad te prijavljeno boravište u Republici Hrvatskoj.

Svrha donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima

Jedan od razloga donošenja izmjena Zakona o strancima jest usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije za visoko kvalificirane državljane trećih zemlja „EU plava karta“ čime će se doprinijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage.

- Tu smo uskladili promjene s onima na razini Europske unije, a to je produženje važenja „Plave karte“ s 24 na 48 mjeseci. Novina je i to da je, po prvi puta, omogućeno izdavanje „EU plave karte“ osobama koje nemaju isključivo formalno obrazovanje već svoje vještine dokazuju radnim iskustvom, i to isključivo u području ICT-a. Također, za tu kategoriju djelatnika omogućena je fleksibilnija promjena poslodavaca - izjavio je Božinović te je obrazložio i drugo usklađivanje na razini Europske unije, točnije s Direktivom o sezonskim radnicima: „Njima će se omogućiti izdavanje dozvola za rad do devet mjeseci, umjesto na dosadašnjih šest mjeseci, a sve kako bi se bolje podržale potrebe za sezonskim radnicima.“

Svrha novina koje donose izmjene Zakona o strancima jesu učinkovitiji i fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika, bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika te druge izmjene usmjerene na zadržavanje visokokvalificirane radne snage koja je završila školovanje u Hrvatskoj i dugotrajno zaposlene radne snage, članova obitelji hrvatskih državljana te hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, kao i smanjenje administrativnog opterećenja za poslodavce, strane radnike te tijela državne uprave.

- Cilj i ovih zakonskih izmjena je jasan i transparentan sustav, ali i s aspekta tržišta rada, kvalitetna radna snaga na našem domaćem tržištu rada te manja i bolja administracija. Ono što nam je, također, jedan od ciljeva jest bolja integracija ovdje prisutnih stranaca - pojasnio je Piletić.

Uvodi se instrument zadužnice za osiguranje povratka stranih radnika

Izmjenama Zakona o strancima uvodi se i instrument zadužnice za osiguranje povratka stranih radnika za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom, ako odustanu od zapošljavanja.

Što se tiče zaštite stranih radnika, uvodi se dopušteno vrijeme nezaposlenosti do 60 dana za vrijeme važenja dozvole u kojem će se omogućiti da strani radnici pronađu novog poslodavca bez da se ponavlja cijeli postupak.

- Za one poslodavce koji osiguravaju smještaj za strane radnike koje dovode uveli smo obvezu da daju dokaz o primjerenom smještaju radnika, kao uvjet za izdavanje dozvole za boravak i rad, a uvjete ćemo propisati posebnim pravilnikom koji će donijeti zajednički Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Kontrolu primjerenog smještaja provodit će Državni inspektorat RH - rekao je Božinović.

- Pozitivno je da se sada ide u pravcu izrade pravilnika te će se njime regulirati smještaj za one radnike za koje je poslodavac, koji ih uvozi, obećao smjestiti, na način kako se regulira i za sezonske radnike. Također, pozdravljamo tečajeve učenja hrvatskog jezika, što će pridonijeti boljoj integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo - istaknuo je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Ostale izmjene i dopune Zakona o strancima

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić istaknula je uravnoteženu mobilnost stanovništva, u sklopu koje je bitno nekoliko sastavnica, a hrvatsko iseljeništvo je jedna od njih.

- Hrvatski iseljenici i njihovi potomci te bolja veza s njihovim udruženjima i stimuliranje povratka hrvatskih iseljenika jest, također, obuhvaćeno ovim izmjenama. Naime, dodala se i odredba u Zakonu o strancima na temelju koje hrvatski iseljenici te članovi njihovih obitelji i potomci mogu regulirati svoj privremeni boravak, što se vrlo jasno utvrdilo i ovim zakonom - kazala je.

Što se tiče digitalnih nomada, konkretno u protekloj godini odobreno je 1485 zahtjeva za privremeni boravak u svrhu boravka digitalnih nomada. Stoga je, novim izmjenama, rok izdavanja privremenog boravka za digitalne nomade produžen s 12 na 18 mjeseci. U svrhu zadržavanja stranaca koji su završili studij u Republici Hrvatskoj propisano je olakšano stjecanje stalnog boravka.

S ciljem zaštite obitelji i interesa djeteta dopušta se odmah spajanje obitelji za maloljetno dijete ako oba roditelja (ili samohrani roditelj) imaju izdane dozvole za boravak i rad.

I.N.

PROČITAJTE JOŠ:

Sociolozi složni: “Država pod hitno mora poduzeti mjere za integraciju stranih radnika”
Prošle godine je u Hrvatskoj izdano preko 170 tisuća radnih dozvola, gotovo 40 posto njih za radnike s Filipina, iz Nepala, Turske i drugih udaljenih zemalja. Sociolozi upozoravaju kako država hitno mora poduzeti mjere kako bi njihova integracija bila uspješna. Od ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad koje
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.