ZADAR – Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je u siječnju 2026. godine konačno rješenje kojim se utvrđuje da za projekt rekonstrukcije i prenamjene spremnika za dizelsko gorivo u poslovnoj zoni Gaženica, investitora generala Ivana Čermaka (odnosno njegove tvrtke Delta Terminali), nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.
Ministarstvo tako nije uvažilo nijednu od primjedbi javnosti, među kojima su najglasnije bile one Tomislava Bralića, Marine i Ines Sikirić te Planinarskog društva Babulj.
Oni su upozoravali na potencijalnu ugrozu obližnjeg naselja Bibinje te ekološku opasnost za akvatorij.
U neposrednoj blizini Bibinja (u zoni Gaženica), general Ivan Čermak putem svoje tvrtke Delta Terminali planira projekt rekonstrukcije i prenamjene postojećih spremnika za skladištenje dizelskog goriva.
Glavni detalji plana uključuju rekonstrukciju terminala. Projekt se odnosi na bivše skladište tvrtke "Kepol" koje je Čermakova tvrtka preuzela 2022. godine. Planira se osposobljavanje spremnika za prihvat i distribuciju dizelskog goriva ukupnog kapaciteta od oko 20.000 m³. Čermak je u veljači 2026. najavio da sa svojim partnerima, generalom Antom Gotovinom i Antom Kotromanovićem, planira uložiti ukupno 300 milijuna eura u širenje logističkih i energetskih projekata na zadarskom području.
Prema Čermakovim navodima, cijeli investicijski ciklus u Gaženici mogao bi u konačnici rezultirati zapošljavanjem do 3000 ljudi.
Projekt se nalazi u industrijskom dijelu Gaženice, svega 500 metara od prvih kuća u Bibinjama, što je glavni povod velikom nezadovoljstvu mještana.
Dok investitor sada može nastaviti s ishođenjem potrebnih dozvola za rad terminala, lokalni aktivisti i pojedini mještani Bibinja izražavaju nezadovoljstvo.
Tomislav Bralić sa svojim sumještanima je u svojim podnescima tvrdio da se ovakvim projektima "tiho" pretvara turistički potencijal regije u industrijsku zonu visokog rizika, no stručno povjerenstvo Ministarstva zaključilo je da će utjecaj na zrak, vodu i tlo biti zanemariv uz pridržavanje propisanih mjera.
Ovim rješenjem uklonjena je jedna od najvećih administrativnih prepreka za projekt koji je mjesecima punio stupce lokalnih medija zbog zvučnog imena investitora i blizine naseljenog područja.

Ratni veteran iz 4. gardijske brigade Pauci Danijel Roko Režan na sve ovo za Jutarnji list kaže da generalima neće popustiti ni milimetra te da bitka tek počinje.
- Ako treba dignuti tenkove, dižemo tenkove - naglašava Režan.
- Nema kompromisa, tko je za Hrvatsku, za Hrvatsku je, tko nije, neka seli. Mi nismo na prodaju. Evo, Čermak je za nas Krnje. Svi smo protiv njega i njegovih rezervoara, cijelo Bibinje. Netko je rekao da je nafta spasila čovječanstvo, a nafta će ga i uništiti. Ovdje se samo gleda novac - govori Danijel Roko Režan.
Zanimljivo je da Općina Bibinje nije bila jedino tijelo koje je stavilo negativno mišljenje, već je to učinilo i Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova. Oni su 21. listopada dali mišljenje da je, uzimajući u obzir kapacitete skladišta za skladištenje zapaljivih tekućina, smještaj skladišta i druge čimbenike koji mogu imati utjecaj na okoliš, za zahvat potrebno provesti postupak procjene utjecaja. No, dva tjedna kasnije, 4. studenoga, pobili su svoje ranije mišljenje te su dostavili novo - studija nije potrebna - i to zato što se tamo do 2022. godine ionako skladištio dizel, piše Jutarnji.
No, unatoč otporu, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je početkom 2026. godine izdalo rješenje prema kojem za ovaj zahvat nije potrebna procjena utjecaja na okoliš, uz obrazloženje da se radi o rekonstrukciji postojećih objekata u zoni namijenjenoj industriji.
U detaljnom obrazloženju, Ministarstvo navodi da su primjedbe, koje su se ticale blizine stambenih objekata u Bibinjama i mogućeg utjecaja na kvalitetu života, razmotrene, ali nisu prihvaćene kao relevantne za zaustavljanje projekta. Ključni argumenti Ministarstva su:
Postojeća infrastruktura
Naglašeno je da se ne gradi novi objekt, već se radi o rekonstrukciji postojećih, legalno izgrađenih spremnika koji se nalaze unutar lučkog i industrijskog područja.
Preventivne mjere
Elaborat zaštite okoliša predviđa ugradnju najmodernijih sustava zaštite, uključujući nepropusne zaštitne tankvane i sustave za automatsko gašenje požara, što rizik od izlijevanja ili nesreće svodi na minimum.
Udaljenost i prostorni plan
Ministarstvo ističe da je zahvat u potpunosti usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom Grada Zadra te da je lokacija namijenjena upravo za ovakve gospodarske djelatnosti.
Zanimljivo je spomenuti i da se terminal naftnih derivata Zadar, u obliku skladišnog prostora od 15.000 m3 jednostavno od strane tvrtke Kepol oglašavao na Njuškalu 2018. godine, a navedena je cijena skladištenja je tada bila 120 tisuća eura ili 8 EUR/m3:

"Iznajmljuje se rezervoarski prostor - terminal, kapaciteta 15.000 m3, za skladištenje čistih tekućih kemikalija i bijelih naftnih derivata.Terminal je smješten u lučko-industrijskoj zoni Gaženica i povezan je s morem i željezničkom prugom, te ima direktan prilaz na pristupnu cestu Luka Gaženica-Autocesta A1.
Cijena skladištenja iznosi 8 EUR/m3, ali je moguć i dogovor ovisno o roku najma i vrsti robe koja se skladišti. Ugovor se sklapa po principu 'puno za prazno'", stajalo je tada u oglasu.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:


© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev