>
  3 min. čitanja

Bi li potrošači bili spremni kupovati i konzumirati ribu hranjenu insektima?

Bi li potrošači bili spremni kupovati i konzumirati ribu hranjenu insektima?
Foto: Freepik

Konzumacija ribe na svjetskoj razini sve više raste, a tako raste i potreba za stalnim razvojem akvakulture. Troškovi hrane u akvakulturi čine 50-70% ukupnih proizvodnih troškova, pa se neprestano traže povoljnije, ali i održivije alternative koje bi zamijenile riblje brašno i ulje, koji se najčešće koriste u ishrani riba.

Posljednjih godina naime, raste interes za insektima kao hranom za organizme u akvakulturi. Ipak, postavlja se pitanje jesu li suvremeni potrošači (posebice europski potrošači) voljni kupovati i konzumirati ribu hranjenu insektima.

U sjevernoj Italiji je tako provedeno istraživanje među potrošačima kako bi odgovorili na ranije postavljeno pitanje. Istraživanjem je ispitano znanje o hrani koja se koristi u akvakulturi, interes potrošača o hranidbi ribe, te stavovi prema insektima kao hrani u akvakulturi.

Istraživanje je pokazalo da 90% potrošača pokazuje interes za istraživanjima o održivijim izvorima hrane u akvakulturi. Nadalje, čak 90% ispitanih talijanskih potrošača ima pozitivne stavove prema insektima kao hrani u akvakulturi, a 76% njih pokazuje namjeru za kupnjom i konzumacijom ribe koja je hranjena insektima, naravno uz uvjet da su svi higijenski standardi zadovoljeni.

Mali udio ispitanika (8%) ne bi kupovao ribu hranjenu insektima, uglavnom jer se ne osjećaju ugodno pri pomisli da konzumiraju takvu ribu. Što se tiče cijene takve ribe koja je hranjena insektima, gotovo polovica ispitanika smatra da bi cijena takve ribe bila jednaka ribi hranjenoj hranom koja se tradicionalno koristi u akvakulturi, 30% smatra da bi cijena bila niža jer je cijena insekata niža u odnosu na cijenu riblje hrane, a ostalih 23,8% smatra da bi cijena bila viša jer je to inovativan proizvod i jer je održiviji način hranidbe (proizvod dodane vrijednosti).

Posebno zanimljiv rezultat je da edukacija, dob i indeks tjelesne težine pozitivno utječu na interes potrošača za ribom hranjenom insektima (ispitanici s većim stupnjem obrazovanja, stariji i oni s normalnim indeksom tjelesne težine imaju veći interes za ribom hranjenom insektima). Istim istraživanjem utvrđeno je da žene pokazuju manji interes za ribom hranjenom insektima.

Još jedno zanimljivo istraživanje na ovu temu provedeno je u Španjolskoj gdje je ispitano subjektivno znanje (kako potrošači sami percipiraju svoje znanje) i objektivno znanje (kakvo je njihovo stvarno znanje) ispitanika o akvakulturi, preferencija potrošača prema kupnji riblje vrste orada koja je hranjena insektima, što predstavlja alternativni održiviji način proizvodnje. Potrošačima je ponuđena orada različitih cijena (8€/kg, 10€/kg, 12€/kg, 14€/kg, 16€/kg, 20€/kg i 22€/kg), te hranjena različitim vrstama hrane (divlja orada, uzgojena orada hranjena ribljom hranom, uzgojena orada hranjena smjesom ribljeg i biljnog brašna, te uzgojena orada hranjena smjesom ribljeg brašna i insekata). Na taj način simulirana je stvarna situacija kupnje i ispitanici su morali odabrati koju vrstu orade bi kupili u stvarnoj kupovnoj situaciji.

Niska razina znanja o ribljoj prehrani

Rezultati istraživanja su pokazali da ispitanici imaju nisku razinu objektivnog znanja o akvakulturi, te prosječno subjektivno znanje o akvakulturi, što nam govori da je potrebno više educirati potrošače o samoj akvakulturi i njezinim prednostima.

Najveći udio potrošača preferira kupovinu divlje orade (41%) i za nju su prosječno spremni platiti 23,46€/kg, dok su najmanje spremni platiti za ribu hranjenu ribljom hranom (11,89 €/kg). Znači, potrošači preferiraju divlju ribu, konkretno u ovom istraživanju oradu, što je potvrđeno u brojnim ranijim istraživanjima. Što se tiče orade hranjene smjesom ribljeg brašna i insekata, potrošači pokazuju jednak interes kao za oradu hranjenu smjesom ribljeg i biljnog brašna (spremni su platiti oko 17€/kg). Nadalje, ispitanici smatraju da je divlja orada najbolji izbor za očuvanje okoliša, ali odmah potom slijedi uzgojena orada hranjena smjesom ribljeg brašna i insekata. Ipak, po pitanju okusa orade hranjene insektima, ispitanici su sumnjičavi oko okusa takve ribe.

Ovakvih istraživanja je zasada vrlo malo, a vrlo su nam korisna kako bismo uvidjeli postoji li uopće tržište za ribu hranjenu insektima. Treba imati na umu i da sva dosadašnja istraživanja pokazuju da su okus i kvaliteta (svježina) ribe odlučujući faktori pri kupnji ribe, te je stoga potrebno raditi i na tome da riba hranjena insektima bude okusom i kvalitetom primamljiva krajnjem potrošaču, ali i nastaviti sa sličnim istraživanjima i u drugim zemljama kako bi se spoznao interes većeg broja potrošača za ovim održivijim uzgojem ribe.

Autor teksta Marina Tomić Maksan (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet).

A.B.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.