Znanstvenici upozoravaju: "Prošli smo prvu točku preokreta i to bi moglo utjecati na stotine milijuna ljudi"

Toplovodni koraljni grebeni, dom četvrtine svih morskih vrsta, sada su na putu dugoročnog kolapsa, što bi moglo ugroziti i živote stotina milijuna ljudi, navode znanstvenici, a prenosi USA Today.

Izvješće koje je sastavio međunarodni tim znanstvenika i konzervatora upozorava da je svijet ‘na rubu‘ i drugih opasnih prekretnica - od propadanja Amazone i kolapsa glavnih oceanskih struja, do gubitka ledenih ploča na Antarktici i Grenlandu.

- Više ne možemo govoriti o točkama preokreta kao o budućem riziku. Prvi val masovnog propadanja toplovodnih koraljnih grebena već je započeo‘, izjavio je voditelj istraživanja - prof. Tim Lenton sa Sveučilišta u Exeteru.

Istraživanje, koje je financirao fond vlasnika Amazona Jeffa Bezosa, okupilo je 160 znanstvenika iz 87 institucija i 23 zemlje. Njihova procjena glasi: koraljni grebeni dosežu točku preokreta kada se globalna temperatura povisi između 1 i 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, s kritičnim pragom od 1,2 °C. Trenutno je svijet već na oko 1,4 °C.

- Ako se temperature ne vrate barem na 1,2 °C, a idealno na 1 °C, toplovodni grebeni više neće postojati u značajnim razmjerima - stoji u izvješću.

Koraljni grebeni suočeni su s četvrtim i najtežim globalnim izbjeljivanjem ikad zabilježenim, koje traje od siječnja 2023. godine. Više od 80 posto grebena u preko 80 zemalja pogođeno je ekstremnim temperaturama mora, a najkeritičnije stanje je na Karibima.

Je li kraj neizbježan?

Neki znanstvenici misle da nije! Prof. Peter Mumby sa Sveučilišta Queensland smatra da, iako su grebeni u ozbiljnom padu, postoje dokazi da se koralji mogu prilagoditi i preživjeti čak i pri 2 °C globalnog zatopljenja.

- Koraljni grebeni trebaju agresivno djelovanje na klimatske promjene i bolju lokalnu zaštitu - tvrdi Mumby i još jednom "tješi javnost" kako ne smijemo stvoriti dojam da su grebeni već izgubljeni.

Slično misli i dr. Mike Barrett iz WWF-a, koji kaže da je "očuvanje grebena sada važnije nego ikad", te pažnju usmjerava na tzv. "utočišta" - područja gdje učinci klimatskih promjena još nisu toliko izraženi, tj. područja koja mogu služiti kao zalog za budućnost.

J.T.