>
  3 min. čitanja

Znanstvenici otkrili promjene u Vranskom jezeru

Znanstvenici otkrili promjene u Vranskom jezeru
Foto: Park prirode Vransko jezero

Na Vranskom jezeru su u posljednjih dvadesetak godina zabilježeni slučajevi utjecanja morske vode što je dovelo do pomora jezerskih riba, ali i ulazak morskih organizama u Vransko jezero. Međunarodni interdisciplinarni tim predvođen istraživačima s Instituta Ruđer Bošković istražio je na koji način promjene u ravnoteži oborina i isparavanja, produljenja sušnih sezona te intenzivnog navodnjavanja utječu na mikrobne zajednice u obalnim slatkovodnim jezerima.

Čak i kod neznatnog povećanja saliniteta u slatkovodnim jezerima, može doći do potpune izmjene hranjivih tvari, što utječe na rast i razvoj biljnog i životinjskog svijeta, odnosno dolazi do ubrzanog starenja obalnih slatkovodnih jezera.

Foto: PP Vransko jezero

Mikroorganizmi su nositelji uloge prijenosa energije u vodenim ekosustavima te djeluju kao poveznica između otopljene organske tvari i organizama koji pripadaju višim trofičkim razinama. Njihova metabolička aktivnost regulira količinu i oblik molekularnog ugljika u jezerima te tako utječu na globalno kruženje ugljika i emisiju stakleničkih plinova iz bioloških izvora.

Mikroorganizmi su vrlo osjetljivi na promjene u okolišu stoga se mogu koristiti kao indikatori promjena. U obalnom području Dalmacije mogu se uočiti sve češće hidrološke promjene koje se manifestiraju kao produženi periodi suše ili intenzivni pljuskovi u vlažnom periodu godine. Vransko jezero kod Biograda na moru je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, a zajedno s lokalnim izvorima snabdijeva poljoprivredno najrazvijeniji dio središnje Dalmacije – Ravne Kotare.

Proces starenja jezera

Razina i karakteristike jezerske vode u Vrani ovise o količini padalina i opterećenosti lokalnih izvora koji se koriste za navodnjavanje polja. U posljednjih dvadesetak godina zabilježena su razdoblja u kojima je morska voda utjecala u jezero preko djelomično okršenog vapnenačkog grebena i kanala koji povezuje jezero s morem, što je uzrokovalo pomor riba te ulazak marinskih vrsta.

Foto: Lorena Selak/IRB

– Odlučili smo istražiti sezonske promjene u mikrobnoj zajednici Vranskog jezera jer je njezina stabilnost ključna za uspostavljanje ravnoteže unutar čitavog jezera. Htjeli smo utvrditi postoji li veza između prisutne otopljene organske tvari u jezeru, fitoplanktonske zajednice koja ju proizvodi i bakterija koje se njome hrane. Uzorkovanje smo proveli na dvije točke kako bismo prikupili informacije o promjeni mikrobiološke zajednice koje bi mogle biti uzrokovane potencijalnom salinizacijom i agronomskom aktivnošću – objašnjava Lorena Selak, prva autorica na radu i doktorandica u Laboratoriju za procese taloženja IRB-a.

U istraživanju su, kaže, koristili visoko-protočnu metodu sekvenciranja okolišne DNA.

– Na temelju distribucije otopljene organske tvari i njezine molekulske kompozicije, utvrdili smo da je Vransko jezero visoko-produktivno i ne ovisi o unosu organske tvari iz vanjskih izvora. Mikrobne zajednice vodenog stupca su međusobno povezane autohtonom proizvodnjom organske tvari koja je najviša u ljetnim mjesecima. Produžena suša i intenzivno navodnjavanje su uzrokovali precipitacijsko-evaporacijsku neravnotežu zbog koje je, s jedne strane, došlo do povećanja potencijalno štetnih cijanobakterija, a s druge, do ulaska morske vode i pojave marinskih vrsta unutar mikrobnih eukariota i bakterija – pojašnjava Selak te dodaje kako bi se, u slučaju da se ovakve promjene intenziviraju, razgradnja organske tvari mogla smanjiti i ubrzati eutrofikaciju okoliša odnosno starenje vodenih ekosustava.

Foto: Boris Kačan

– Pomoću rezultata koje smo dobili možemo reći da postoji velika potreba za produbljivanjem razumijevanja mikrobne zajednice i njihovog odgovora na intenzivne promjene u slatkovodnim
ekosustavima koji su iznimno rijetki i vrijedni izvori u obalnim područjima Mediterana – zaključio je voditelj istraživanja dr. sc. Sandi Orlić.

Inače, u prirodi ovaj proces traje tisućama godina, međutim uslijed različitih okolišnih promjena u vodenom ekosustavu te utjecaja čovjeka proces eutrofikacije okoliša skraćuje se na samo nekoliko godina. U procesu eutrofikacije vodenih sustava intenzivno rastu alge, smanjuje se količina kisika i postupno izumiru životinjske vrste, a vodeni ekosustavi, obično jezera, mijenjaju boju u tamnozelenu i smeđu.

U međunarodnom istraživanju sudjelovali su znanstvenici s Liebniz instituta u Njemačkoj, Hrvatske vode te Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu.

J.K.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.