Zbog klimatskih promjena bit će potrebno sve više inovacija u poljoprivredi i akvakulturi

U okviru 16. Međunarodne izložbe inovacija  "AgroArca”  prošlog je tjedna u Zadru organiziran Inovacijski forum „Znanost i inovacije: Pokretači rasta i održivosti poljoprivrede."

Na njemu je petoro profesora Sveučilišta u Zadru, svatko iz svog područja, razmotrilo mogućnost unaprjeđenja bavljenja poljoprivredom inovacijama .

Prof. dr. sc. Božena Krce Miočić s Odjela za ekonomiju navela je kako inovacije u agroturizmu postaju ključni faktor za održiv razvoj ruralnih područja i povećanje konkurentnosti malih poljoprivrednih gospodarstava. Kroz primjenu novih tehnologija, digitalnih alata i stvaranje pametnih (SMART) sela, stvaraju se novi turistički proizvodi kojima se agroturizam transformira u autentičan i interaktivan doživljaj.

- Poljoprivreda je oduvijek bila održiva, a da bi to ostala moraju se implementirati digitalizacija i pametne tehnologije. Ako nemate pametne farme, ako ćete se isključivo baviti poljoprivredom, nećete se imati vremena baviti turizmom. Tehnološke inovacije donose digitalne platforme i mobilne aplikacije koje su jednostavne i lako dostupne - istaknula je Krce Miočić.

Prof. dr. sc. Janja Filipi predstavila je nove tehnologije u pčelarstvu, kao što su digitalne vage koje uz težinu košnice mjere druge parametre poput temperature i vlažnosti zraka, zatim sustave za bilježenje podataka, brojače pčela, skupljanje pčelinjeg otrova...

- Brojači pčela su izvrsno rješenje za praćenje aktivnosti poput rojenja, ali još uvijek nisu najbolje izvedeni i postoje problemi s interpretacijom podataka. U ovo područje ulazi i umjetna inteligencija s analizom slike i zvuka, prognozom najboljeg trenutka za oprašivanje, s tim da se radi o skupim sustavima koji nisu dostupni manjim pčelarima- navela je Filipi.

Izazovi uzgoja ribe

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos izlagao je o mogućnostima uvođenja Agriculture 5.0 u podizanju kvantitete i kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Radi se o konceptu koji donosi spoj digitalne transformacije, održivih tehnologija i biološki inteligentnih rješenja poput precizne i automatizirane proizvodnje, naprednih senzorskih sustava, upotrebe umjetne inteligencije i strojnog učenja u upravljanju usjevima i sl.

Znanost i inovacije imaju ključnu ulogu u osiguravanju održivosti i otpornosti akvakulture u Jadranskom moru, naveo je u svom izlaganju izv. prof. dr. sc. Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu. Uzgoj morske ribe, poput orade i brancina, te školjkaša, poput dagnji i kamenica, suočava se s brojnim izazovima povezanim s klimatskim promjenama, uključujući ekstremne vremenske događaje, porast temperature mora i smanjenu dostupnost mlađi.

- Od 2020. godine prvi put imamo  u prehrani više vodenih organizama iz akvakulture nego iz izlova. Kako bismo nastavili s opskrbom hranom iz ovog izvora, morat ćemo prilagođavati tehnologije uzgoja, budući da je more sve toplije i prošle godine prvi put imalo temperature preko 30 stupnjeva. U takvim uvjetima školjkaši daju lošije rezultate, ribe je sva manje a rješenja su često skupa i uključuju spuštanje kaveza za uzgoj u veću dubinu, selekciju, korištenje recirkulacijskih sustava i slično - naveo je Župan.

Sveučilište je prošlih godina provelo nekoliko inovativnih postupaka, među kojima su introdukcija gofa i jakobove kapice u uzgajališta te duboko zamrzavanje malostonske kamenice tekućim dušikom kako bi se osigurala dostupnost kroz cijelu godinu, naročito u turističkoj sezoni.

Izlagačima na Inovacijskom forumu čestitao je rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je najavio daljnji angažman ove ustanove u području inovacija i rada na dobrobiti šire zajednice.

J.T.