Okoliš je javno dobro, a poljoprivrednici i ribari, osim što su nezamjenjivi u proizvodnji hrane, upravljaju najvažnijim prirodnim resursima. Odnos poljoprivrede, ribarstva i okoliša je važan i usko povezan, stoga Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano potiče poljoprivrednike i ribare da zaštite i poboljšaju okoliš u kojem djeluju. Što se tiče poljoprivrede, o tome svjedoči podatak kako je do sada za mjeru koja se odnosi na poljoprivredu, okoliš i klimatske promjene samo iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno 102,7 milijuna eura, dok je za ekološki uzgoj isplaćeno 210,4 milijuna eura .
U siječnju je na snagu stupio Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., kojim je hrvatskoj poljoprivredi na raspolaganje stavljeno gotovo 3,8 milijardi eura. Uz pomoć ovih sredstava Ministarstvo poljoprivrede u narednom razdoblju nastavlja raditi na jačanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, prehrambenoj sigurnosti i proizvodima dodane vrijednosti, poticanju digitalizacije i inovacija, no značajan naglasak je upravo na zelenoj tranziciji.
U mjesecu obilježavanja Dana planeta Zemlje ne smijemo zaboraviti važnost oceana koji pokrivaju više od 70 posto površine našeg planeta, a o zaštiti okoliša i bioraznolikosti nemoguće je govoriti bez uvažavanja višestruke vrijednosti mora.
Naše morske resurse nastavljamo čuvati i kroz novi financijski Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske 2021.-2027., vrijedan više od 348 milijuna eura, koji zamjenjuje dosadašnji Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske, kroz koji je dodijeljeno 331,8 milijuna eura.
Kroz prioritet namijenjen održivom ribarstvu, razvoju sektora ribarstva, unaprjeđenju sustava kontrole i prikupljanja podataka te zaštiti i obnovi bioraznolikosti na raspolaganju je gotovo 146 milijuna eura. Između ostalog, dosadašnji koncept ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta dodatno će se osnažiti usmjeravanjem potpore u potrebnu logistiku za odlaganje i zbrinjavanje morskog otpada sakupljenog od strane ribara tijekom ribolovnih aktivnosti.
Ribarska zajednica ovisi o moru te joj je kao takvoj osnovna premisa očuvanje mora i morskog okoliša, i upravo je zato ribarstvo sektor koji može značajno doprinijeti rješavanja problema morskog otpada sudjelovanjem u njegovom uklanjanju provođenjem prakse koja u hrvatskoj nosi naziv KRMA - „Koćarski Ribolov i Morski otpAd“. Uklanjanje otpada sa morskog dna na ovakav način ima dva cilja: izravno uklanjanje otpada iz morskog okoliša, ali i podizanje razine ekološke svijesti o problemu morskog otpada u ribarskom sektoru, kao i široj javnosti. Provođenje ovakve prakse može rezultirati promjenom uobičajenih stavova i načina ponašanja na moru te ujedno može doprinijeti i praćenju količina otpada koji dolazi sa kopna, kao i određivanju njihovog izvora.
Također, u novom Programu planira se i daljnja provedba mjera u kontekstu održivog plavog gospodarstva i razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica, a koje se odnose na podršku lokalnim aktivnostima kroz Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG-ove).
Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo ostaju važni faktori zelene tranzicije, a Ministarstvo poljoprivrede na tom putu svim dionicima ovih sektora pružit će podršku kako bi ona bila što brža, isplativija i jednostavnija.
Sponzorirani sadržaj
Ovogodišnja Paiška regata kreće 3. svibnja u 10 sati i to iz Splita. Jedri se od 03. do 05. svibnja
Na mrežnoj stranici euribarstvo objavljena je obavijest da je odobreno prvo brodogradilište u kojem će se moći obaviti uništavanje ribarskih
U noćnim satima je ispod Pelješkog mosta ulovljen, kako kaže čitatelj, najveći zabilježeni šarun, piše Dalmacija danas. Veličina izmjerenog šaruna,
ZADAR - Općinski sud u Zadru zatrpan je neriješenim predmetima, preko 20 tisuća ih je u radu a sa svojih
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
