Započeli radovi na kanalu Prosika koji spaja Vransko jezero i more - Evo što se sve gradi!

PAKOŠTANE - Na kanalu Prosika u Parku prirode Vransko jezero započeli su radovi izgradnje zapornice i oblaganja kanala vodonepropusnim slojem ukupne vrijednosti radova 1.569.236,52 EUR. Kako bi se poboljšalo stanje Vranskog jezera, projektirana zapornica ima dvojaku funkciju - osiguravanje povoljne razine vode u jezeru u sušnom razdoblju radi sprječavanja prodora mora te osiguravanje dovoljne protočnosti kanala Prosika tijekom visokih vodostaja, dok se istovremeno neće ugrožavati funkcionalnost melioracijskog sustava i sustava obrane od poplava.

S površinom od oko 30 km² Vransko jezero kod Biograda na Moru je najveće slatkovodno jezero na području Republike Hrvatske i rijedak primjer kriptodepresije s dnom koje se na najdubljem dijelu jezera nalazi na oko 3 m ispod morske razine. Jezero je od mora odijeljeno krškim grebenom koji je položen u smjeru sjeverozapad-jugoistok u kojem je položeno i jezero. Upravo zbog svog položaja i visinskih kota jezera, odnosno dna koje je ispod morske razine, kao i svojstava krškog tla u kojem se nalazi,  jezero je podzemnim tokovima oduvijek podložno utjecaju mora i povremenom zaslanjivanju.

Izgradnjom kanala Prosika duljine oko 810 m sredinom 18. stoljeća u svrhu melioriranja močvarnog područja Vranskog polja, omogućeno je površinsko otjecanje iz jezera u more, čime je smanjen intenzitet i period visokih vodostaja u jezeru. Kanal je smješten na najužem i najnižem dijelu vapnenačkog grebena na jugoistočnoj strani Vranskog jezera. Nakon izgradnje, na kanalu su u nekoliko navrata vršeni dodatni radovi te je krajem 19. stoljeća u manjem obujmu produbljen, a početkom 20. stoljeća obnovljen. Sredinom 20. stoljeća (od 1948. – 1953. godine) izvršeno je proširenje dna kanala na sadašnjih 8 m. Kanal je danas djelomično u stijenskoj masi bez obloge, ali je veliki dio kanala obložen klesanim kamenom povezanim cementnim mortom.

Površinskim spajanjem Vranskog jezera s morem i smanjenjem visokih vodostaja omogućeno je obrađivanje velikih poljoprivrednih površina plodnog Vranskog polja koje se na sjeverozapadnom dijelu nadovezuje na jezero. Istovremeno, zbog površinskog i podzemnog otjecanja kroz kanal, kao i smanjenog sezonskog perioda  strujanja slatke vode prema moru, jezero je postalo podložnije prodoru mora i zaslanjivanju.

Uzimajući u obzir izuzetnu važnost Vranskog jezera u smislu njegove bioraznolikosti, kao staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama te u smislu ekološke vrijednosti, sjeverozapadni dio jezera je 1983. godine proglašen posebnim ornitološkim rezervatom, a 1999. godine je područje jezera s pripadajućim kopnenim dijelom proglašeno parkom prirode. Cijelo područje je također i unutar ekološke mreža Natura 2000.

Imajući u vidu gospodarsku važnost smanjivanja visokih vodostaja Vranskog jezera u svrhu osiguravanja funkcionalnosti sustava obrane od poplave, te istovremeno važnost održavanja eko-sustava Vranskog jezera, već sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pokrenuto je razmatranje tehničkih mogućnosti i rješenja kojima bi se smanjio utjecaj zaslanjivanja jezera, a istovremeno održao funkcionalan sustav obrane od poplave. Na temu sprječavanja zaslanjivanja izrađeno je nekoliko studija, znanstvenih radova i idejnih rješenja, ali zbog kompleksnosti problematike jednoznačni zaključak u tehničkom smislu postignut je tek nedavno. Jedini zahvat do sada napravljen bila je izgradnja praga 2009. godine u kanalu, ali je praćenjem stanja nakon izgradnje praga zaključeno da nije postignut značajan efekt zaštite zaslanjenja, što je osobito bilo izraženo u događaju 2012. godine kada je u sušnom periodu vodostaj jezera bio rekordno nizak s posljedičnim zaslanjivanjem jezera i velikim štetnim utjecajem za floru i faunu.  Zbog  navedenog događaja, kao i negativnog trenda klimatskih promjena koji se očituje kroz povećanje ekstrema kišnih i sušnih perioda te povećanje razine mora, razmatrane su razne mogućnosti kako bi se iznašlo rješenje koje bi spriječilo ili barem ublažilo navedene negativne utjecaje.

Kako bi se jednoznačno odredila najbolja tehnička mogućnost, izrađeno je sveobuhvatno idejno rješenje “Analiza varijantnih rješenja za poboljšanja stanja vode u Vranskom jezeru i kanalu Prosika” koju je izradila tvrtka Hidromodeling d.o.o. iz Rijeke, 2021. godine. Navedenim idejnim rješenjem sagledani su svi ulazni i izlazni parametri utjecaja na zaslanjivanje jezera, kao i tendencija rasta mjerodavnih razina mora. Na temelju raspoloživih mjerenja i ulaznih podataka određeni su parametri površinskih i podzemnih dotoka slatke vode, gubitaka uslijed evaporacije, podzemnog otjecanja, površinskog otjecanja kroz kanal Prosiku, zahvaćanja vode za potrebe navodnjavanja i vodoopskrbe, te dotoka slane vode podzemno i površinski kroz greben i kanal Prosiku.

Premda je zbog nedostatka većeg broja mjerenja i manjkavosti ulaznih parametara, točnost rezultata prikazanih u idejnom rješenju podložna odstupanju, zaključci proizašli iz analiza su jednoznačni:

• potpuno i trajno sprječavanje zaslanjivanja jezera nije moguće postići zbog podzemne povezanosti jezera s morem,
• značajni dio zaslanjenja dolazi podzemno kroz pukotinski sustav kanala Prosike i površinski kroz kanal, najviše u periodu kada visoka razina mora koincidira s niskim vodostajima jezera,
• negativni trend klimatskih promjena uzrokuje porast srednje i visoke razine mora što prema projekciji za buduće razdoblje donosi dodatni pritisak na zaslanjivanje jezera,
• pregrađivanjem kanala Prosike izgradnjom praga ili zapornice i oblaganjem kanala vodonepropusnim slojem smanjiti će se zaslanjenost jezera,
• izgradnja praga ili zapornice moguća je bez pogoršanja režima visokih vodostaja u smislu obrane od poplave, ali pod uvjetom da je za izgradnju praga potrebno srazmjerno proširenje kanala dok je za zapornicu potrebno definirati mjerodavne periode i vodostaje podizanja odnosno zatvaranja.

Na temelju navedenih zaključaka utvrđeno je da za poboljšanje stanja Vranskog jezera u smislu sprječavanja zaslanjenosti, najsvrsishodnije tehničko rješenje koje se odnosi na oblaganje kanala Prosike vodonepropusnim slojem i izgradnja zapornice čiji će režim rada biti takav da održava povoljne vodostaje u pogledu sprječavanja zaslanjivanja, bez da istovremeno ugrožava funkcionalnost melioracijskog sustava i sustava obrane od poplava.

U studenom 2024. završen je glavni projekt zapornice i kanala Prosika (Goekon-Zagreb d.o.o.) te su Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, provele postupak javne nabave. Izabran je izvođač radova izgradnje zapornice te je s tvrtkom JET-SET d.o.o. potpisan ugovor ukupne vrijednosti 1.569.236,52 EUR, dok je za usluge stručnog nadzora tijekom izvođenja radova potpisan ugovor ukupne vrijednosti 25.800,00 EUR s tvrtkom Školjera d.o.o. U predviđenom roku od 12 mjeseci izvest će se zapornica sa čeličnim tablastim zatvaračem kojim se rukuje putem elektromotornog pogona i alternativno ručnim pogonom. Zapornica je dimenzionirana za brzu regulaciju voda unutar branjenog područja, odnosno kod visokih vanjskih voda omogućit će upuštanje vode u branjeno područje na način da razlika vanjskih i unutrašnjih vodostaja ne pređe 2,0 m. Za vrijeme ispuštanja vode iz područja, bit će omogućena brza evakuacija viška voda koja prati snižavanje razine voda izvan branjenog područja. Radovi na kanalu uključit će i oblaganje bokova kanala kamenom oblogom i konstruktivnim, vodonepropusnim betonom u ukupnoj debljini obloge od 40 cm.

Zapornicom na kanalu Prosika omogućit će se aktivnije upravljanje vodostajem Vranskog jezera i osiguravanje povoljnog vodnog režima, odnosno održavanje visokog zimskog vodostaja dulje u proljetni period, usporavanjem „istjecanja“ jezera kroz kanal. Zapornica i oblaganje kanala mjera su kojom se smanjuje rizik od zaslanjenja jezera, kao i razina zaslanjenja kad do njega dođe. Aktivnijim upravljanjem osigurat će se povoljno stanje vlažnih staništa u rezervatu, koja su ujedno i ciljevi očuvanja područja ekološke mreže. Izgradnja zapornice radi osiguranja povoljnog vodnog režima propisana je kao mjera očuvanja za više ciljnih stanišnih tipova i vrsta u području te je zajednička mjera očuvanja za sve vrste ptica vezane uz vodena staništa, pojasnili su iz Parka prirode Vransko jezero.

D.G.