ZAGAĐENA PLAŽA U MANDRAMA More im ušlo u septičku jamu, pa sve pustili u more?

KOLAN - Vikendima u Dalmaciji cvate gradnja, tako ni ova nedjelja nije iznimka. Iz Kolana na otoku Pagu tako nam stižu ove tužne snimke zagađenja jedne od plaža.

- Prilikom iskopa za septičku jamu je vlasniku obližnje katastarske čestice (podaci poznati redakciji), na području Mandra u općini Kolan more je ušlo u građevinsku jamu i on ju je ispraznio u more zajedno sa zemljom - piše čitatelj i dodaje:

- Tu vodu je pustio je preko čestice puta i čestice pomorskog dobra u more. Vjerojatno je došlo i do ekocida u uvali - kazuje svjedok koji šalje ove fotografije.

Kako rahlo tlo i sadržaj septičkih jama utječu na morski ekosustav?

Kada rahlo tlo (zemlja) dospije u more, ono postaje jedan od najznačajnijih zagađivača morskog okoliša kroz proces koji se naziva sedimentacija. Čestice zemlje lebde u vodi i čine je mutnom. To blokira sunčevu svjetlost koja je neophodna morskim biljkama (poput morske trave) i koraljima za proces fotosinteze. Bez svjetla, ovi organizmi odumiru, što urušava cijeli prehrambeni lanac. Kada se čestice zemlje napokon slegnu na dno, one doslovno prekrivaju i „guše“ nepokretne organizme poput koralja, spužvi i školjkaša. Također, sediment može prekriti mrijestilišta, uništavajući riblja jaja i ličinke.

Sitne čestice pijeska i zemlje mogu začepiti škrge riba i beskralježnjaka, što otežava njihovo disanje i može dovesti do uginuća. Rahlo tlo često sa sobom nosi hranjive tvari (poput dušika i fosfora iz gnojiva), teške metale ili pesticide. Višak tih tvari uzrokuje bujanje algi koje troše sav kisik iz vode, stvarajući „mrtve zone“.

Pri tome nimalo ne pomažu ni kemikalije koje se nalaze u sustavima septičkih jama ukoliko se one ispuštaju u more.

Ispuštanje sadržaja septičke jame u more djeluje kao "biološka bomba" koja trenutno i dugoročno razara ekosustav. Evo ključnih procesa:

Eutrofikacija (Cvatnja mora): Septički otpad je krcat dušikom i fosforom. To uzrokuje naglo i pretjerano bujanje algi i fitoplanktona. Kada te alge uginu i počnu se raspadati, troše sav kisik iz vode.

Stvaranje "mrtvih zona": Zbog manjka kisika (hipoksije), ribe i rakovi bježe, a organizmi koji se ne mogu kretati (školjke, koralji, puževi) doslovno se uguše.

Patogeni i bolesti: Fekalne bakterije poput E. coli i enterokoka, zajedno s virusima, kontaminiraju more. To ne ugrožava samo zdravlje ljudi (kupanje), već uzrokuje bolesti i kod morskih sisavaca i riba.

Trovanje teškim metalima i kemikalijama: Septičke jame često sadrže i kućnu kemiju, deterdžente i lijekove koji su toksični za morske organizme i mogu uzrokovati genetske mutacije ili sterilitet kod morskog života.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Što negativno utječe na ekosustav Jadranskog mora? | | Morski HR

Na Krku se održava znanstveno-stručni skup “Pismenost (poznavanje i razumijevanje) funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora”, a u sklopu čega će se sutra na krčkoj rivi održati i izlo

Morski HRKristina Bokanić