ŽABORIĆ Zbog planiranog sidrišta uz područje Natura 2000 građani će pisati Europskoj komisiji: "Uništit će posidoniju"

Nakon što je Grad Šibenik odbio prijedlog Udruge Za Žaborić za proglašenje ništavosti lokacijske dozvole za planirano komercijalno sidrište u uvali Mirin (od uvale Kutlača do uvale Pišljivica – Oštrica), a Šibensko-kninska županija u međuvremenu pokrenula postupak dodjele koncesije za predmetno sidrište, Udruga je poduzela prve pravne korake te započela pripremu dokumentacije za obraćanje Europskoj komisiji.

Iz udruge "Za Žaborić" pišu kako je predmetno sidrište planirano neposredno uz područje ekološke mreže Natura 2000, HR2000526 Oštrica – Šibenik, dok se prema javno dostupnim podacima Informacijskog sustava zaštite prirode (Bioportal) na predmetnom području nalaze livade morske cvjetnice Posidonia oceanica, prioritetnog stanišnog tipa Europske unije (1120 Posidonia oceanica), čija zaštita predstavlja jednu od temeljnih obveza država članica Europske unije.

- Smatramo da odluka Grada Šibenika nije dala odgovor na najvažnije pitanje – jesu li tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole u potpunosti poštovane obveze koje proizlaze iz hrvatskog zakonodavstva i prava Europske unije u području zaštite prirode. Posebno zabrinjava činjenica da se obrazloženje odluke gotovo isključivo temelji na tvrdnji da se zahvat nalazi izvan granica područja ekološke mreže Natura 2000, iako sama odluka potvrđuje da planirano sidrište neposredno graniči s područjem ekološke mreže HR2000526 Oštrica – Šibenik - navode iz udruge te dodaju da Direktiva o staništima jasno propisuje kako za provedbu postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu nije odlučujuće nalazi li se zahvat unutar ili izvan administrativnih granica područja Natura 2000, već može li samostalno ili zajedno s drugim zahvatima imati zbiljka jedan značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost tog područja.

Osporavanje obrazloženja Grada Šibenika

Mještani Žaborića dalje navode kako u obrazloženju odluke Grada Šibenika ne nalaze analizu mogućih učinaka povećanog pomorskog prometa, intenzivnijeg korištenja akvatorija, podizanja sedimenta, buke, mogućeg onečišćenja mora niti kumulativnih učinaka na prirodne vrijednosti zbog kojih je područje Oštrica uključeno u europsku ekološku mrežu Natura 2000.

Umjesto toga, napominju kako se kao glavni argument navodi da je sidrište predviđeno Prostornim planom Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika.

- Međutim, činjenica da je određeni zahvat predviđen prostornim planom sama po sebi ne isključuje obvezu primjene Zakona o zaštiti prirode niti obveze koje proizlaze iz prava Europske unije - dodaju.

Posidonija nije obična morska trava

Posebno ih zabrinjava činjenica da se na predmetnom području nalaze livade morske cvjetnice Posidonia oceanica, jednog od najvrjednijih i najugroženijih morskih staništa Mediterana. Posidonija nije alga niti obična morska trava, već cvjetnica koja proizvodi velike količine kisika, stabilizira morsko dno, štiti obalu od erozije, skladišti velike količine ugljika te predstavlja stanište i mrijestilište brojnih ribljih i drugih morskih vrsta. Za razliku od mnogih drugih morskih organizama, livade posidonije obnavljaju se iznimno sporo. Oštećenja nastala sidrenjem ili drugim mehaničkim zahvatima mogu ostati vidljiva desetljećima, a u pojedinim slučajevima njihov potpuni oporavak nije moguć.

Mještane dodatno zabrinjava okolnost da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, nakon zaprimanja zahtjeva Udruge za proglašenje ništavosti lokacijske dozvole, predmet dostavilo Gradu Šibeniku na postupanje.
Time je o navodima kojima se osporava zakonitost lokacijske dozvole odlučivalo upravo tijelo koje je tu dozvolu izdalo što je najmanju ruku nelogično.

Ako nadležna tijela smatraju da sidrište neće imati značajan negativan utjecaj na područje Natura 2000 taj zaključak bi svakako trebao biti potkrijepljen jasnom i stručnom analizom mogućih utjecaja, smatraju u udruzi "Za Žaborić" te navode kako slučaj ovog sidrišta nadilazi samo pitanje jedne uvale i otvara puno veće pitanje upravljanja nautičkim turizmom i cijelom našom obalom.

Strateška podkapacitiranost?

U tom kontekstu mještani podsjećaju kako Republika Hrvatska još uvijek nema jedinstvenu nacionalnu strategiju razvoja i upravljanja sidrištima koja bi na temelju stručnih kriterija odredila gdje su nova sidrišta opravdana, koliki je prihvatljiv broj vezova u pojedinim uvalama te koja područja zbog svoje ekološke vrijednosti moraju ostati potpuno zaštićena od sidrenja.

- Jednako tako, razvoj sidrišta često nije popraćen procjenom nosivog kapaciteta pojedinih uvala, odnosno stručnom analizom koja bi odgovorila na pitanje koliko plovila određeni morski ekosustav može dugoročno podnijeti bez narušavanja prirodne ravnoteže. Zaštita morskih staništa i dalje nije sustavno uređena, nadzor na moru otežan je zbog ograničenih kapaciteta nadležnih službi, dok niske propisane kazne često nemaju dovoljan preventivni učinak - navode mještani Žaborića.

Zbog svega navedenog smatraju kako treba ujspostaviti sustav koji će uključivati:
 procjenu nosivog kapaciteta svake uvale prije planiranja novih sidrišta;
 jedinstvenu nacionalnu strategiju razvoja sidrišta;
 bolju zaštitu područja s livadama posidonije i drugih vrijednih morskih staništa;
 digitalni sustav koji bi u stvarnom vremenu prikazivao gdje je sidrenje dopušteno, gdje je
zabranjeno, gdje se nalaze zaštićena staništa, lokacije ekoloških sidrišta te njihovu
trenutačnu popunjenost;
 znatno snažnije uključivanje lokalne zajednice u procese planiranja i odlučivanja.

J.T.